Što je paraliza spavanja?

Povezani članci

• ZaVARivanje 5: Drugo lice Fejsbuka
• Gugl: Srbi su Hrvati, Bosanci glupi, Hrvati kleptomani, a Albanci najgori
• Prokuhani med i bazga kad gripa napadne
• Prva edukacija policijskih službenika_ca o zaštiti prava LGBT osoba u BiH
• Ne nasjedajte! Facebookom se širi još jedna štetna ”aplikacija”
• Tko se puno seksa u 40-ima izgleda od 5 do 7 godina mlađe

Psiholog Christopher French sa Goldsmiths Collegea u Londonu objašnjava: Napadi demona, posjeti duhova i otmice vanzemaljaca: neki ljudi sigurni su da su iskusili ovakve paranormalne događaje. Zapravo su mnoge od tih žrtava vjerojatno imale epizodu paralize spavanja.

Paraliza spavanja, trenutačna nemogućnost osobe da pomiče udove, trup i glavu iako je posve svjesna, može se pojaviti kad netko utone u san ili, puno rjeđe, kad se probudi. Tijekom paradoksalnog spavanja (REM faza, rapid eye movement) mišići tijela su paralizirani, vjerojatno kako bi spriječili sanjara da bi i fizički proživio san. Istraživači nisu sigurni zašto se ovakva normalna paraliza javlja i u svjesnom stanju kod žrtava paralize spavanja, no psihofiziološke studije potvrdile su da će se napadi vjerojatno dogoditi kad osoba uđe u REM fazu uskoro nakon što je legla, preskačući stadije non-REM spavanja koje se obično odvijaju prije nje.

Ostali faktori koji utječu na paralizu spavanja su utonjavanje u san ležeći na leđima, osjećaj stresa ili odstupanje od uobičajenog ritma spavanja, kao recimo zbog noćnog rada, jet laga, kofeina ili alkohola.

Iako je paraliza spavanja simptom narkolepsije, često se javlja i kod zdravih ljudi. Ankete iz raznih zemalja pokazuju širok raspon procjena: između 20 i 60 posto normalne odrasle populacije doživjelo je paralizu spavanja bar jednom u životu. Oko 5 posto populacije osjetilo je jedan ili više uznemiravajućih simptoma povezanih s poremećajem. Najčešći efekti uključuju vizualne halucinacije, kao što su sjene i svjetlosti ili ljudski ili životinjski oblici  u sobi, te slušne halucinacije, kad osoba čuje glasove ili korake. Osobe također često osjećaju pritisak na prsima i imaju poteškoća sa disanjem.

Razlog zbog kojeg paraliza spavanja može objasniti priče o duhovima i vanzemaljcima taj je snažan osjećaj prisutnosti, obično bezopasan, koji žrtve obično iskuse tijekom napadaja. Također spominju neobične kinestetičke osjete, kao što je osjećaj da ih netko vuče iz kreveta, vibriranje, letenje ili padanje. Ovakve epizode ponekad mogu dovesti do osjećaja da ste izvan vašeg tijela. Paraliza spavanja može biti zastrašujuća, no nikad nije opasna i srećom, epizode obično potraju svega nekoliko sekundi.

Zašto me ponekad usred noći probude eksplozije u glavi?
(pita Jade Peifer, Cypress, Florida)

Randolph W. Evans, profesor neurologije na Baylor koledžu medicine odgovara: “Više je razloga zašto osjećate da vam ovakve eksplozije probijaju glavu. Možda ste zaljubljeni, kako sugeriraju riječi pjesme grupe Atreyu – When Two Are One“:

Bang!
Eksplozije u mojoj glavi
Koje nikako da stanu.
Vlak je udario u zid
Izgrađen oko mog srca.

Druga (i vjerojatnija) opcija jest da imate neuobičajen poremećaj spavanja kojeg je 1988. britanski neurolog John Pearce nazvao „sindrom eksplodirajuće glave“. Tijekom napadaja, osoba osjeća jaku eksploziju koja dolazi iz unutrašnjosti njegove ili njezine glave, često opisanu kao eksploziju, riku ili valove koji udaraju o stijene. Eksplozije variraju u učestalosti i najčešće se javljaju kod zdravih ljudi starijih od 50 godina. U 10 posto slučajeva ljudi opažaju bljesak svjetlosti i oko 5 posto pacijenata primjećuju osjećaj da su prestali disati i da se svjesno moraju potruditi ponovo disati. Pacijenti nakon napadaja mogu biti prestrašeni ili tjeskobni.

Iako je uzrok sindroma nepoznat, neki liječnici nagađaju da do njega dolazi kad se retikularna formacija moždanog debla, inače važan regulator spavanja i budnosti, ne isključi u pravom trenutku. Ovo područje, koje se priključuje leđnoj moždini, može privremeno loše funkcionirati i uzrokovati halucinacije – no nitko ne zna zašto se simptomi manifestiraju kao rika ili eksplozije. Iako glasna, buka obično nije bolna ili opasna i obično nije indikator nekih neuroloških poremećaja. Stres ili umor mogu potaknuti epizode, koje obično prestanu u svoje vrijeme i ostavljaju uvjerenje da je fenomen, iako čudan, benigan.

znanost.hr