Picula će izvještavati o pretpristupnoj pomoći Balkanu
Povezani članci
Foto EU/RSE
Instrument pretpristupne pomoći pomaže kandidatkinjama za članstvo u Evropskoj uniji da ispune uvjete potrebne za pristupanje.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula imenovan je za izvjestitelja Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta za financijski Instrument pretpristupne pomoći – IPA III, kojem je cilj pomoći zemljama budućim kandidatkinjama i kandidatkinjama za članstvo u EU da ispune uvjete potrebne za pristupanje, priopćio je Piculin ured.
Picula će, kao pregovarač u ime EP-a s Vijećem Europske unije i Evropskom komisijom dogovarati uvjete za dodjelu sredstava IPA III, koja će na snagu stupiti u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju EU-a (2021-27).
Instrument je prvotno bio uspostavljen za proračunsko razdoblje 2007-13, a trenutno se, do kraja iduće godine, provodi IPA II.
Korisnici IPA II programa su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Turska, a njegova vrijednost iznosi 11,7 milijardi eura.
“Od strateškog je interesa za Hrvatsku da na svim svojim granicama jednog dana ima druge članice EU-a. Politika proširenja Unije, koja kandidatima za buduće članstvo pruža perspektivu budućeg gospodarskog razvoja i sigurnosti, neraskidivo je povezana s uvjetima pridržavanja vrijednosti kao što su liberalna demokracija, poštivanje ljudskih prava i vladavina prava, od čega kao Unija ne smijemo odstupati. Zato je dobro da će nova, IPA III na tome posebno inzistirati”, izjavio je prilikom imenovanja Picula.
Raste iznos novca u fondu
U odnosu na vrijednost IPA II, IPA III trebala bi porasti 13 posto, odnosno na 14,5 milijardi eura po tekućim cijenama.
Buduća regulativa trebala bi omogućiti da se IPA III uskladi s prioritetima Strategije za Zapadni Balkan iz veljače 2018. godine, kako bi se maksimizirao učinak šest najvažnijih inicijativa koje su njome obuhvaćene, kao i da se stvori fleksibilan okvir za prilagodbu odnosa s Turskom.
Novost u pristupu za sljedeće proračunsko razdoblje je u tome što programiranje nije temeljeno na omotnicama za pojedine zemlje, nego na prioritetima kao što su vladavina prava, osnovna ljudska prava i migracije, sigurnost granica, borba protiv radikalizacije i organiziranog kriminala.
Nadalje, to su usvajanje EU politika i sporazuma, socioekonomski razvoj, pomirenje, dobrosusjedski odnosi i prekogranična suradnja.
Općeniti cilj instrumenta IPA je podržati potencijalne nove članice da usvoje i primjene sve političke, institucionalne, pravne, administrativne, društvene i ekonomske reforme kako bi se uskladile s vrijednostima EU-a.