Kamata ne smije biti jedini uslov za deponovanje državnog novca (II)

Povezani članci

• Četiri loše vrste seksa
• Okvir u kojem živimo
• KOLEKTIVNA HISTERIJA
• NIKOLA VUČIĆ: „2021 će biti godina protiv toksične muškosti!“
• Aplikacija koja vam govori kada je vrijeme za seks
• Svaki 20. ozlijedio se tijekom seksa, a muškarci više od žena

– Bajić: Suludo i neodgovorno takmičenje kamatnim stopama

– Trasparentnost nabavke, jasni i jedinstveni kriteriji za izbor banke

– Banke moraju dostaviti garancije, dokaze o likvidnosti i pozitivan revizorski izvještaj

– Vlasti BiH obećale MMF do kraja 2016. godine analizirati propise o deponovanju javnih sredstava u bankama

Piše: Vanja Stokić, capital.ba

Da bi se spriječilo deponovanje javnih sredstava u lošim bankama, poput 240 miliona KM koji su sada blokirane u propalim Bobar i Banci Srpske, potrebno je da nabavke javnih usluga budu transparentne, a kriterijumi za izbor banke jedinstveni i rigorozniji.

Stručnjaci iz oblasti bankarstva navode da se bankarske usluge ne smiju tretirati kao ostala roba, jer se radi o posebno osjetljivoj kategoriji. Takođe predlažu da Agencija za bankarstvo RS napravi rang listu banaka, kako bi se prilikom objavljivanja poziva za dostavljanje ponuda bankarskih usluga moglo vidjeti kako se određena banka rangira.

Naravno, svrha je izbjegavanje novih situacija da se javna sredstva nađu blokirana u bankama, a javne institucije, preduzeća i opštine postanu finansijski nestabilne, poput četvrtine milijarde KM blokirane samo dvije bankeo čemu je CAPITAL juče objavio tekst.

Osnovni uslov prilikom nabavke bankarskih usluga mora biti transparentnost, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

„Kriterijumi u ovom trenutku nisu bitni, važno je imati metodologiju, da sve bude javno, transparentno i tenderski prikupljeno. Kriterijume trebaju dati bankari i oni trebaju biti usaglašeni sa ministarstvom finansija, a u tom slučaju ministar finansija ne može odlučivati koliko novca će biti uplaćeno u koju banku“, govori Pavlović, ističući da je raspored rizika kritična tačka u cijeloj ovoj priči.

Kao što banka prilikom pozajmljivanja novca klijentima vrši evaluaciju, isto tako bi institucije trebale procjenjivati banke. Sa druge strane, potrebno je i novac rasporediti u nekoliko banaka, kako bi se umanjio rizik od blokiranja ili gubitka sredstava.

Samo raspoređivanje depozita mora biti javno, a evaluacija banke se treba konstantno vršiti.

„Onaj ko nije u stanju da pruži kvalitetne informacije o svom bonitetu i kvalitetu ne treba ni dobiti ugovor. Moramo imati cijeli sistem vrednovanja, ocjene i praćenja boniteta i kvaliteta banaka, inače ćemo doći do odluke da se novac investira u banku kao što je Bobar“, upozorava Pavlović.

Alarm: Ekspertski tim formirati juče

Pavlović za CAPITAL kaže da se bankarski eksperti trebaju hitno sastati i formirati nezavisan tim od ljudi koji nisu angažovani u institucijama, kako bi definisali kriterijume na osnovu kojih bi se ocijenio kvalitet banaka, imajući u vidu depozite koji se kod njih trenutno nalaze.

„Prvo moramo definisati stanje u kome se nalazimo, a zatim ćemo vrlo lako izvršiti realokaciju sredstava tako da to bude sigurnije za građane BiH, koji su korisnici tih budžetskih sredstava. To je sasvim normalan sistem, tako je moralo biti od početka. Pitanje je zašto nije i dok neko ne odgovara, nećemo moći uvesti novi sistem“, govori on.

Od kriterijuma koji se mogu koristiti prilikom evaluacije, važno je pomenuti pozitivan revizorski izvještaj, kao i odnos uloženih sredstava i kredita koji se ne vraćaju. Sve to daje sliku poslovanja banke.

„U bankarstvu se zna da onaj koji nudi visoku kamatu ulazi u rizične plasmane, što je rizik za sve deponente“, naglašava Pavlović.

Bajić: Suludo je takmičenje kamatnom stopom

Direktor NLB banke Banjaluka Radovan Bajić naglašava da se banke ne bi trebale takmičiti po visini kamatne stope, jer je to „suludo i društveno neopravdano“. Smatra da sve banke koje rade u RS i raspolažu depozitima trebaju imati mogućnost da rade sa javnim sredstvima.

„Kriterijum za izbor treba biti kombinacija elemenata – pouzdanost, sigurnost, te kvalitet, cijena i brzina pružanja usluge. Kamatna stopa je važan elemenat za ukupnu privrednu situaciju u društvu, bolje je kada su niže i aktivne i pasivne stope, a onima koji raspolažu javnim sredstvima je to mala zarada“, rekao je Bajić za CAPITAL, dodajući da bi svim bankama trebalo omogućiti da oročavaju javna sredstva, jer im je Agencija za bankarstvo izdala dozvolu za rad.

Slaba tačka disperzija rizika

Disperzija rizika jedan je od ključnih, ali i najslabijih faktora prilikom nabavljanja bankarskih usluga.

Igor Vukajlović iz udruženja “Tender” smatra da je najbolje nabavku podijeliti na lotove, odnosno manje nabavke.

„Bilo bi dobro da ugovorni organ odredi da se ponuđači mogu prijaviti za sve lotove, ali mogu dobiti ugovor za najviše jedan lot“, objašnjava Vukajlović.

On ističe da je u slučajevima Bobar banke i Banke Srpske propust bio u samom sistemu, jer su institucije i Agencija za bankarstvo trebale na vrijeme uočiti da se dešavaju nepravilnosti, pa da se sredstva povuku.

„Razumljivo je da propadne pet ili 10 odsto sredstava, ali je nezamislivo da propadne sav novac. Bilo koja banka može krenuti sa krađom ili izvlačenjem novca, ali se to vidi kada nestane pet odsto sredstava, što institucije mogu vidjeti, ali ne žele“, navodi Vukajlović.

Prilikom poziva dostaviti garancije

Jedan od obaveznih uslova prilikom izbora banaka za deponovanje novca trebalo bi da bude dostavljanje garancija u vezi sa likvidnošću i poslovanjem banaka, kako bi se znalo da će one odgovorno postupati sa javnim sredstvima, smatra Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

„Ukoliko se propiše da svi segmenti procesa nabavki budu javni i lako dostupni, i u isto vrijeme se osigura i jači nadzor od strane nadležnih institucija, uspostavila bi se jača kontrola i od strane javnosti i od strane institucija koje mogu sankcionisati sve oblike nepravilnosti ili poništiti štetne ugovore. Takođe, ako se uvede jači nadzor praćenja realizacije ugovora postojao bi bolji uvid u to da li su ugovarači zaista i ispunili svoje obaveze“, naglašava Korajlić, te dodaje da slučajevi Bobar banke i Banke Srpske nisu samo povezani sa načinom ugovaranja poslova institucija i banaka, već i sa nedostatkom kontrole nad radom banaka.

Ugovori o javnim nabavkama su najslabija karika u transparentnosti cijelog procesa jer nisu dostupni javnosti, često se zahtjev za njihovim dostavljanjem odbije pod izgovorom poslovne tajne, iako se radi o najvažnijem segmentu praćenja rada javnih institucija.

„Jasno je da postoji ogroman otpor institucija da transparentno posluju, zbog čega se mora više insistirati na objavi svih ugovora i njihovoj pretraživosti. Zbog toga TI BiH planira u narednom periodu da započne kreiranje baza o javnim nabavkama, koje će uključiti i ugovore, te ovaj model ponuditi Agenciji“, najavljuje Korajlić.

Svaka informacija je korisna

Direktor kompanije Elektroprenos BiH Mato Žarić smatra da bi svaka zvanična informacija o analizama banaka i njihovom finansijskom stanju značajno pomogla prilikom izbora banaka za oročavanje sredstava.

“Shodno tome, rizici u izboru banaka bili bi svedeni na minimum“, navodi Žarić ispred kompanije kojoj je trenutno blokirano 10 miliona KM u Banci Srpske.

Grad Trebinje od Bobar banke potražuje 5,2 miliona KM javnih sredstava, a gradonačelnik Slavko Vučurević smatra da je kompletan sistem funkcionisanja bankarskog sistema i njegove kontrole izuzetno komplikovan i opterećen političkim uticajima.

„Agencija za bankarstvo u ovom i drugim slučajevima ima najveću odgovornost iz razloga što je upravo njena osnovna dužnost bila da prati rad banaka, kontroliše njihovu likvidnost i na vrijeme preduzima mjere koje bi spriječile nastanak ovakve situacije. Institucije koje nose naziv nezavisnosti morale bi ostvariti tu nezavisnost u punom kapacitetu u odnosu na politiku“, govori Vučurević.

Agencija ima interni sistem za procjenu

U Agenciji za bankarstvo RS rekli su nam da je uspostavljen interni sistem za procjenu banaka, koji služi za „usmjeravanje aktivnosti Agencije prema pojedinačnim bankama koje iskazuju slabosti u poslovanju“, te predstavlja poslovnu tajnu i ne može biti javno dostupan.

„Istu praksu primjenjuju supervizori u zemljama EU, kao i zemljama regiona. U razvijenim ekonomija banke rangiraju specijalizovane agencije za procjenu boniteta privrednih subjekata, i ti podaci su javni. Kako banke u Republici Srpskoj nisu rangirane od strane ovih agencija, najrelevantnije sredstvo kojim se klijenti i javnost mogu rukovoditi pri procjeni boniteta pojedinačnih banaka predstavljaju finansijski i revizorski izvještaji koje su banke dužne javno objaviti“, navode u Agenciji.

Iz stava Agencije, može se izvući indirektna poruka klijentima da su sami odgovorni za poslovanje za lošom bankom jer se nisu dovoljno upoznali sa njihovim finansijskim izvještajima.

Dok Agencija prebacuje odgovornost na klijente, većina sagovornika i stručnjaka upravo nju, kao jedinog ovlaštenog regulatora bankarskog tržišta, označava kao glavnog krivca za propast dvije banke u kojima su blokirane stotine miliona KM javnog novca. Podsjećaju da je zbog propusta u radu direktorica Agencije Slavica Injac uhapšena i da se nalazi u kućnom pritvoru. Predsjednica Upravnog odbora Agencije Mira Bjelac je bila predsjednica Kreditnog odbora i direktorica Kreditnog sektora u Balkan Investment banci, sadašnjoj banci Srpske, u vrijeme kada je odobreno najviše neobezbjeđenih kredita fiktivnim firmama.

U Agenciji je u najmanju ruku neko „zaspao za volanom“ i nije reagovao na očite signale da nešto nije u redu u poslovanju banaka. Njena važeća licenca za rad trebala bi biti garancija građanima i javnom sektoru koji deponuje sredstva da su banke solventne, a ona to očito nije.

Sredićemo sve, samo nam dajte kredit!

Iako institucije javno odbacuju odgovornosti, one su u jednom dokumentu priznale da sistem nabavke bankarskih usluga ne funkcioniše.

U Pismu namjere MMF-u vlasti BiH obećale su da će „ojačati standarde javnih nabavki u pogledu depozita javnih sredstava“.

„Do kraja decembra 2016. godine pripremićemo analizu neophodnih zakonskih mjera za zaštitu javnih sredstava u skladu sa preporukama osoblja MMF-a, dok će izmjene i dopune odgovarajućih propisa i standarda usvojiti na Parlamentu BiH i nadležnim entitetskim parlamentima u 2017. godini“, obavezale su se vlasti u BiH u Pismu dostavljenom MMF-u.