Do polovine aprila blizu 300 migranta tražilo azil u BiH, smještajni kapaciteti gorući problem

Povezani članci

• Studenti prekinuli Kordićevo predavanje u Zagrebu: Ti si ratni zločinac
• Stav CJP o prijedlogu ustavnih promjena SDP/HDZ
• Istražujemo/Da li ste tražili naknadu štete zbog otkazivanja leta?
• Negiranje genocida u Srbiji kao ‘deo folklora’
• Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve holokausta, sutra u Donjoj Gradini
• Nelegalna gradnja na Vrelu Bosne: Kako PRIVREMENE DOZVOLE POSTAJU TRAJNE

Do polovine mjeseca aprila Sektor za azil BiH, prema podacima UNHCR-a, zaprimio je blizu 300 zahtjeva za azil. S obzirom na male smještajne kapacitete BiH, dijelu tražitelja azila smještaj osigurava UNHCR u čiji Infocentar svakodnevno dolaze tražeći pravnu, humanitarnu ili psihocosijalnu pomoć.

“Prema posljednjim podacima koje smo dobili od nadležnih institucija, do kraja trećeg mjeseca bila su 253 zahtjeva za azil. Trenutno stanje je blizu 300 zahtjeva od početka godine do 15. aprila”, kazao nam je glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu Neven Crvenković.

Podaci Ministarstva sigurnosti BiH govore da su tražitelji azila uglavnom državljani Alžira, Pakistana, Maroka, Sirije, Afganistana, Libije, Turske, Irana, Iraka i još 20 država.

“Veliki broj ilegalnih migranata samo iskaže namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, ali ne pristupi registraciji azila. U 2018. godini iskazane su 1.174 namjere, a podnesena 282 zahtjeva za azil. Tražitelji azila su prilikom registracije većinom rekli da ne žele azil u BiH, nego žele da idu u zemlje Zapadne Evrope”, navode iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Prema posljednjem izvještaju UN-a, u januaru ove godne u BiH je stiglo 157 migranata i izbjeglica, a azil ih je tražilo 38, u februaru ih je došlo 315, a zahtjev za azil podnijelo ih je 79. Najviše dolazaka registrovano je u martu (666) kada je bilo 136 zahtjeva za azil.

“Većina izbjeglica i migranata dolazi iz Srbije i Crne Gore, a ostaju u Sarajevu ili okolini, dok se u isto vrijeme bilježi porast broja izbjeglica i migranata na granici s Hrvatskom, posebno u Velikoj Kladuši i Bihaću”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju stoji da je Azilantski centar u Delijašu tokom marta bio skoro potpuno popunjen te da je u njemu dnevno boravilo blizu 120 osoba. Ovaj centar na raspolaganju ima 154 kreveta i ukoliko je smještajni kapacitet popunjen, da osobe koje traže azil ne bi bile na ulici brine se upravo UNHCR.

“Oni dolaze u Infocentar gdje dobiju savjete vezane za njihova prava kao tražitelja azila, humanitarnu pomoć ako je potrebna, koordiniramo zajedno s nadležnim institucijama i našim partnerima u vezi sa smještajem koji je gorući problem. U ova tri mjeseca UNHCR je osigurao smještaj za više od 600 ljudi, to je više od 2.000 noćenja. Također, ovdje dobijaju besplatnu pravnu pomoć i psihosocijalnu pomoć za najranjivije grupe. Kako bi se procedura registracije azila ubrzala i pojednostavila, izašli smo ususret Sektoru za azil BiH čiji uposlenici u Infocentru registruju zahtjeve za azil, dakle ne moraju ići u Delijaš”, ističe Crvenković.

Pravo na smještaj imaju samo oni koji traže azil, svi ostali se smatraju ilegalnim migrantima, sami se snalaze, a ukoliko budu uhvaćeni idu u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu. Iz Ministarstva sigurnosti BiH ističu da žele povećati smještajne kapacitete za azilante te se trenutno pregovara s međunarodnim organizacijama i institucijama u BiH o iznalaženju finansijskih sredstava i adekvatnog prostora.

UNHCR s ostalim UN-ovim agencijama u BiH, institucijama i nevladinim udruženjima od trećeg mjeseca radi procjenu o potrebama i kapacitetima. Kako bi stekli uvid u stanje na terenu, timovi su već bili na širem području Sarajeva, u Goraždu, Bihaću i Velikoj Kladuši. Osim toga, pod vodstvom UNHCR-a svake dvije sedmice održavaju se sastanci čiji je cilj pronalazak najboljih rješenja za osobe koje iz navedenih zemalja dolaze u BiH.

klix.ba