Negiranje genocida:” ne spominje genocid u Skupštini Republike Srpske”

Povezani članci

• U Novu godinu ste ušli singl? Uživajte u tome!
• Nemiri & Nesanice – Istina o Bleiburgu: ustaše bi da se partizani predaju!
• VIBRATOR: Drevni lek za žensku bolest
• Sviđate li mu se? 11 znakova koji otkrivaju njegove osjećaje
• Svaki 20. ozlijedio se tijekom seksa, a muškarci više od žena
• Kama Sutra poze

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko 23.07. 2021. godine, donio je odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također će se onaj ko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakvog podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Zakon  je stupio  na snagu osam dana od dana objave na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i  jedan dan od dana objave u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’.

Decembar je obilježila posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske  protekla je u znaku tenzija koje su se ticale formiranja Vlade Republike Srpske.

U jednom trenutku desila se žestoka rasprava srpskih poslanika u Skupštini sa Ramizom Salkićem oko porijekla naroda u Bosni i Hercegovini. SDS-ov zastupnik Obren Bodiroga iz Foče bio je veoma žestok u svojoj raspravi. Rasprava je na kraju dovela i do spominjanja genocida u Srebrenici.

U jednom momentu, Bodiroga je rekao Salkiću da u Narodnoj skupštini Republike Srpske ne spominje genocid, te da će mu on to zabraniti.

Uputil smo dopis tužilaštvu da li je podnesena  kaznena prijava protiv SDS-ov zastupnik Obrena Bodiroge, ali nismo dobili odgovor.

Pitanje koje se postavlja do kad će se moći negirati genocid i na najvežnijim entitetskim mjestima kao što je Narodna skupština Republike Srpske.