Kako bilo, shvatili smo: što dalje od Hrvatske, to više optimizma među Hrvatima. Zašto ga, međutim, nema „među hrvatskim narodom“ u Hrvatskoj? Piše: Boris Dežulović, N1 „Vidi se nova razina optimizma koja se rađa među hrvatskim narodom“, poručila je hrvatska
Od 18. XI. 1990. god., odnosno obznanjivanja rezultata tadašnjih izbora, na pijedestal „pitanja svih pitanja“ u Bosni i Hercegovini izbilo je tzv. „nacionalno pitanje“, odnosno i reguliranje međusobnih odnosa među tri većinska naroda u BiH (Muslimani/Bošnjaci, Srbi, Hrvati) i redefiniranje
foto: Anadolija Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, govoreći na konferenciji u Briselu posvećenoj 20. godišnjici Dejtonskog sporazuma, rekao je da bi se hrvatsko pitanje moglo riješiti u prvoj polovini naredne godine. “Evropska budućnost Bosne i Hercegovine – 20 godina nakon
Foto: YU S druge strane, s vrlo drugačije strane, Rametino je laganje indirektna pohvala Jugoslaviji. Njen članak koji optužuje Jugoslaviju za njegovanje nacionalnih neprijateljstava u udžbenicima, nije našao materijala za svoju tvrdnju. Ali ne, ne, hvala — tako serviranih pohvala bolje
Foto: slon.ru Ali nije narod kriv, on je samo zatucan. Kriva je cjelokupna država koja mu dozvoljava da nekažnjeno iskaže želju za likvidacijom neke druge ljudske grupe, pa bili to homoseksualci, pankeri, beskućnici, djeca s teškoćama u razvoju ili bilo
Nije dobro, ponavljam. Jer, to znači da je otpor nacionalističkoj zaslijepljenosti sve tanji – a Bosna i Hercegovina sve dublje u mitomanskoj prošlosti. I u vrijednostima za koje se u civiliziranu svijetu redovito završava s onu stranu brave. prof. dr.
Feljton (II) Religion in Post-Yugoslav Context (ur. Branislav Radeljić i Martina Topić), Lexington Books 2015. Portal Tačno.net u narednim sedmicama feljtonizira prestižni zbornik ”Religion in the Post-Yugoslav Context” (Religija u post-jugoslavenskom kontekstu) čiji je izdavač Lexington Books (Lanham –
Foto: google Feljton (I) Religion in Post-Yugoslav Context (ur. Branislav Radeljić i Martina Topić), Lexington Books 2015. Portal Tačno.net u narednim sedmicama feljtonizira prestižni zbornik ”Religion in the Post-Yugoslav Context” (Religija u post-jugoslavenskom kontekstu) čiji je izdavač Lexington Books (Lanham
Foto: Deutsche Welle Biskupu Komarici, a posebice njegovom kolegi nadbiskupu zadarskom i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije dr.Želimiru Puljiću da razmisle o organiziranju šire interdisciplinarne konferencije, pa moguće i provođenju referenduma unutar svekolike Crkve u Hrvata o inicijativi da se „amen“
Foto: Josip Bistrović (Cropix), AFP Povodom nekih „Olujnih“ tekstova, među njima i dva-tri objavljenih u Danasu Budući da je Srbija u ratovima devedesetih (u kojima, doduše, „nije učestvovala“!), doživjela samo poraze, to joj (kako je to već netko lijepo konstatiro
foto: shutterstock S druge strane, svaka ratna godišnjica je mesožderska poslastica. Medijski gloduri i politički glodari obožavaju da glođu i kasape jubilarne trpeze. To su najbolji trenuci za proizvodnju lažnih etničkih sukoba kojim investiraju u sopstvenu reprodukciju i vešto skrivaju
Od pomirenja, dakle, neće biti ništa – niti može da bude. Iz razloga koje ću vam sad podastreti. Svetislav Basara, Danas.rs Svima ovih dana puna usta regionalnih pomirenja, a na takozvanom terenu – čuda i pokore, buka i bes. Evo,
Obezvređivanje srpskih ratnih žrtava devedesetih usporedivo je sa segregacijom među živima, s tim da se ova druga može političkim zaokretima otkloniti. A prva se taloži s generacije na generaciju i vodi tome da će svi Hrvati smatrati sve Srbe kolektivno
Ako hoćete – potvrđujem – pišem ovaj tekst za ljude koji nisu ozbiljno shvatili tko su ovi koji danas vode HDZ. To su ljudi koji kad nisu u poziciji rade to što rade. Zamislite kad postanu vlast! Taj dan, kad
Foto: Tarik Samarah Reći drugom da je njegova žrtva tvoja žrtva i dokazati to značilo bi riješiti probleme iz skore prošlosti koji su vječiti kamen spoticanja na zajedničkom putu ka bilo čemu boljem od ovoga danas. Piše: Amer Tikveša Milorad
Ali sve ovo ne znači da od nje treba očekivati čuda, pa njih na relaciji Zagreb – Beograd sasvim sigurno neće ni biti. Osnovna prepreka tome je stara teza s početka devedesetih da Hrvati i Srbi ne mogu živjeti jedni
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
