Foto: Dženat Dreković Hoće li Evropa izdati bosanske muslimane? Prije dvadesetak godina zaustavio me Sa svrhom i razlogom Na trolejbuskoj stanici kod džamije na Čobaniji Profesor Vladimir Premec. Upitao me Tim prepoznatljivim aramejskim glasom empatične poniznosti: – “Boga Vam, oduvijek
(1992 – 2022) trideset godina poslije nemam više 22 godine trideset godina poslije se opet bojim da će početi rat kao ’92 trideset godina poslije nam opet kažu “spavajte mirno”, a ja im ne vjerujem trideset godina
foto: šg Mjesta stradanja bosansko-hercegovačkim političarima služe ponajviše za to da zadovolje svoju nacionalističku pohotu. To licemjerno iskazivanje pijeteta žrtvama iz vlastitog kolektiva, uz ignoriranje i prešućivanje vlastitih zločina i tuđe patnje, pokazuje da su bosansko-hercegovački političari politički i moralno
Zapad je u prošlosti bosansko-hercegovačke građane znao razočarati i ostaviti na cjedilu. Nijemo je promatrao rat koji je odnio stotinu tisuća života. Ali taj isti Zapad je zaustavio rat i pokrenuo obnovu zemlje. Ponovno odustajanje od Bosne i Hercegovine imalo
Ima smisla istraživati prošlost. Ima smisla poznavati njezine dobre i loše strane. Ali nema smisla oživljavati tu prošlost, jer oživljavanje prošlosti često donosi sukobe i umiranje u sadašnjosti. Prošlost treba držati na distanci. Najbolje je da ostane u svom vremenu
Foto: š.g SDA je nesposobna i nekompetentna, i dalje je samo zanimaju dnevnopolitički dealovi čime je dovela BiH u izuzetno tešku situaciju opstojnosti. Bakir Izetbegović je glavni krivac, arhaičan i prevaziđen, koji je u više navrata jasno pokazao binarni, kruti
I zaista, u zemlji mafije i kriminala, korupcije i nepotizma kakvog značaja može imati da je jedan predsjednik partije baraba?! Takvi sebi prilagode zakone, kupe doktorska zvanja, postanu počasni građani. Prilagode sve sebi i svojim interesima, štiteći se od bilo
Neobrazovanost danas nije stoga nikakav intelektualni deficit, nije nedostatak informisanosti, nije defekt kognitivne kompetencije, nego je odricanje od htijenja da se nešto uopšte razumije. Pričala mi je Borka Pavičević kako je 90-ih civilni pokret otpora iz Beograda zahtijevao da se
Kad bi Aleksandar Vučić doista želio „da više niko ne umre zbog krvi i tla, vere i nacije“, kako je poručio u Banjoj Luci, onda ne bi destruktivno utjecao na političke odnose u BiH. Zalagao bi se, u duhu mirotvorstva
Vlast koja nije u stanju građanima osigurati zdravstvenu zaštitu, nosi na svojoj savjesti njihove bolesti i smrti. Takva vlast je smrtonosna vlast, vlast koja se održava na leševima ljudi, stvarno umrlih ili politički i građanski umrtvljenih. Dok ovih dana bosansko-hercegovački
„Slučaj Konstantinović“ ili kako je kulturni fašizam palanke odbacio knjigu u kojoj je ispisana njegova dijagnoza „Organska kultura – kako je naziva i tumači Radomir Konstantinović u ‘Filosofiji palanke’ – upregnuta je prije svega u misiju ostvarenja jedinstva zajednice.
Ako se očigledne devijacije poput “bijelog hljeba” tretiraju kao politička rutina koju moramo prihvatiti onda to postaje građanski mazohizam koji se temelji na ponašanju dužnosnika kao gospodara. Oni mogu sve, građani nemaju ništa. Oni rješavaju svoje probleme, a nisu servis
Cinično društvo je ono koje umije obredno uobličiti svoju svakodnevnu laž, koje je razvilo sposobnost da afirmira grozote na čijem se suzbijanju zdušno angažira Dok čitate ovaj tekst – a bilo bi bolje da se uhvatite pametnija posla –
Da bi nastalo slobodno i pravedno političko društvo, politikom se moraju baviti ljudi koji politiku shvaćaju kao „poziv“ sa svim moralnim dužnostima koje taj poziv u sebe uključuje i koji vjeruju u „čudo politike“ baš onda kad društvo potone u
O nacionalističkim politikama dogovorenog neprijateljstva. O džepovima građanskog otpora. O trajnom vanrednom stanju Piše: Nerzuk Ćurak Da li će i prva godina treće decenije dvadeset i prvog stoljeća za Bosnu i Hercegovinu biti godina loše beskonačnosti? Hoće li se nastaviti
Bosna i Hercegovina je zemlja „nevidljivih ljudi“, individualno neostvarenih, nepotvrđenih i nepriznatih. U takvoj društveno-političkoj atmosferi veliki broj građana svoje čežnje za priznanjem veže isključivo uz etničku i vjersku pripadnost i tako utopljeni u kolektiv dugoročno ostaju „nevidljivi ljudi“, uskraćeni
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
