Zašto se iranski režiseri kažnjavaju zatvorom i zabranom rada?

Povezani članci

• Utrka Europljana za naklonost Libijaca i njihovu naftu
• Južna Koreja predložila Sjevernoj Koreji vojne razgovore, cilj je smanjiti tenzije
• Tajni susret direktora CIA-e i Kim Jong-una
• Parlamentarni i predsednički izbori u Bugarskoj
• IDIL bi mogao nestati iz Iraka i Sirije za nekoliko mjeseci
• Vođe Crvenih Kmera krivi za genocid

FOTO: AFP

Proslavljeni iranski reditelj i scenarista Saeed Roustayi osuđen je na šest mjeseci popravnog zatvora zbog produkcije i prikazivanja svog filma Leila’s Brothers (Lejlina braća) na Filmskom festivalu u Cannesu.

U presudi, koju je izdao Islamski revolucionarni sud u Teheranu, navodi se da će 1/20 (oko devet dana) kazne biti izvršeno, a ostatak uslovno na pet godina.

Prije objavljivanja prošlog ljeta, iranska kinematografska organizacija pri Ministarstvu islamske orijentacije zabranila je film o nevoljama žene koja se bori da finansijski održi porodicu usred korupcije i posljedica međunarodnih sankcija, rekavši da su producent i režiser “kršili i oglušili se o propise”.

Zabrana je uslijedila nakon što je hvaljeni film osvojio nagradu FIPRESCI (Međunarodna federacija filmskih kritičara) na Filmskom festivalu u Cannesu 2022. Nominiran je i za Zlatnu palmu za najbolji film.

Primajući nagradu, Roustayi je rekao da je posvećuje ožalošćenom narodu Abadana nakon smrtonosnog urušavanja tornja u gradu na jugozapadu Irana, u kojem su poginule 43 osobe.

Urušavanje djelimično završene desetospratnice Metropola izazvalo je ljutite proteste u znak solidarnosti sa porodicama poginulih.

Roustayijev govor razljutio je vlasti koje su brzo spriječile prikazivanje filma u Iranu.

Scorsese pokrenuo peticiju

Osim toga, sud je naredio Roustayiju da se suzdrži od druženja s pojedincima aktivnim u filmskoj industriji i da završi 24-satni kurs snimanja filmova na akademiji Qom Sound and Vision, fokusirajući se na nacionalne i etičke interese.

Kao dio uvjeta za uslovnu osudu, od Roustayija se traži da se “suzdrži od aktivnosti u vezi sa počinjenim zločinom ili upotrebe alata koji su u njemu djelotvorni”, “izbjegava kontakt i druženje s pojedincima aktivnim u filmskoj industriji” i “pohađa kurs snimanja filmova u Akademija zvuka i vizije Qom.”

Proslavljeni režiser Martin Scorsese pozvao je ljude da potpišu internetsku peticiju kojom se pozivaju na pravdu za iranske filmske stvaraoce Saeeda Roustayija i Javada Noruzbeygija, koji su obojica osuđeni na zatvorske kazne zbog prikazivanja svog filma “Lejlina braća” na Filmskom festivalu u Cannesu 2022.

Peticija koju je pokrenula Scorseseaova kćerka Frančeska imala je više od 8.000 potpisa zaključno sa 17. augustom, od čega je više od polovine došlo nakon što je Scorsese objavio svoj apel na Instagramu.

“Molimo vas da potpišete ovu peticiju kako biste donijeli pravdu Saeedu Roustayiju i Javadu Noruzbeygiju. Sada imamo manje od 20 dana da pomognemo i da skrenemo pažnju na žalbu za njihovu kaznu”, napisao je režiser.

“Molimo vas da potpišete i podijelite ovu peticiju tražeći pravdu za Roustayija i Noruzbeygija, kako bi oni mogli nastaviti da budu snaga dobra u svijetu”, navodi uz zaključak: “Njihov glas se mora čuti”.

Islamski revolucionarni sud u Teheranu saopštio je 15. augusta da je osudio Roustayija, režisera filma i Noruzbeygija, jednog od njegovih producenata, na šest mjeseci zatvora s tim da će odslužiti oko devet dana od toga, nakon čega će ostatak biti suspendovan na pet godina.

Organizatori Filmskog festivala u Cannesu već su nazvali sudsku presudu “ozbiljnim kršenjem slobode govora”.

“Ova zabrana predstavlja ozbiljno kršenje slobode govora za iranske umjetnike, filmske stvaraoce, producente i tehničare. Festival u Cannesu izražava podršku svima onima koji trpe nasilje i odmazde zbog stvaranja i distribucije svojih djela. Festival je njihov dom”, navodi se u saopštenju organizatora.

Val neposluha prema državi u Iranu

Akcije protiv Roustayija i Norozbeygija dio su šireg obrasca pritiska vlade na umjetnike u Iranu. Naime, režiser Jafar Panahi se ranije suočio sa zabranom snimanja filmova i šestogodišnjom zatvorskom kaznom.

Ovakvi akti građanske neposlušnosti su se povećali u Iranu od smrti 22-godišnje Mahse Amini dok je prošlog septembra bila u pritvoru moralne policije zbog navodnog prekršaja oko nošenja hidžaba.

Iako se čini da protesti jenjavaju, otpor prema hidžabu će vjerovatno porasti, kažu analitičari, jer se na njega sada gleda kao na simbol državne represije nad ženama i smrtonosnog obračuna s društvom.

Policija je pozvala ili uhapsila nekoliko iranskih kinematografa i istaknutih javnih ličnosti, uključujući režisera Hamida Porazarija.

Druge poznate ličnosti, uključujući istaknute iranske glumice Afsaneh Bayegan, Fatemeh Motamed-Arya, Katayon Riahi i Pantea Bahram, ispitane su i suočene sa sudskim procesom nakon što su se pojavile u javnosti bez obaveznog hidžaba kako bi pokazale podršku demonstrantima.

Ko je na iranskoj crnoj listi?

Inače, hiljade iranskih filmskih autora, glumaca i drugih umjetnika je na tajnoj crnoj listi iranske vlade koja im brani da rade ili da svoj rad prikazuju javnosti, još od 2019. godine.

Ovo je otkrio bivši šef iranske državne televizije i radija, što je prvi put da je neki bivši zvaničnik otkrio postojanje ovakve liste.

Mohamad Sarafraz, bivši rukovodilac IRIB-a (Islamic Republic of Iran Broadcasting), državne firme koja pokriva svo radijsko i televizijsko emitiranje u Islamskoj republici Iran, također je otkrio da su u ovo umiješane i ozloglašene tajne službe ove zemlje.

U razgovoru sa pro-reformističkim novinama Šarg, Sarafraz je izjavio da su “tajne službe insistirale na tome da hiljadama ljudi koji se bave umjetnošću, teatrom, filmom i TV-om treba zabraniti da predstavljaju svoj rad putem IRIB-a”.

Sarafraz je također izjavio da je “miješanje i uplitanje tajnih službi u unutrašnje poslove IRIB-a” bio jedan od razloga njegove iznenadne ostavke u maju 2016. godine, samo 18 mjeseci nakon početka njegovog petogodišnjeg rukovoditeljskog mandata.

Njegovo kratko djelovanje bilo je obilježeno skandalima i kontroverzama, uključujući i protest protiv navodnog vrijeđanja azerbejdžanske etničke manjine tokom emisije za djecu iz novembra 2015. godine.

Rukovodioca IRIB-a imenuje ajatolah Ali Hameneji i on odgovara samo njemu. IRIB je bio na meti kritika aktivista za ljudska prava i disidenata, te je optužen za ometanje emitiranja televizijskih i radijskih emisija, kao i za političku i religijsku propagandu.

Pravila o cenzuri

Novi režim je mnoge od njih povezivao sa zapadnjačkom dekadencijom. Uz nekoliko izuzetaka, bilo im je zabranjeno da glume ili da režiraju filmove u Iranu. IRIB i nova uprava također su nametnuli i zabranu prikazivanja rada poznatih kulturnih radnika i u medijima.

Cenzori zaduženi za emitere koje kontroliše iranska država rutinski donose pravila kako bi spriječili publiku da vide bilo šta što bi moglo da se smatra neislamskim, uvrjedljivim ili politički osjetljivim.

Stroga cenzorska pravila vlade zabranjuju skoro sve fizičke iskaze ljubavi, ograničavaju pitanja o kojima se može diskutirati, te ženama brane da pjevaju i plešu na ekranu. Također glumicama propisuju da moraju nositi hidžab koji pokriva figuru i kosu, kako za scene u interijeru, tako i u eksterijeru, iako se u stvarnosti iranske žene u kući oblače kako žele i ne pokrivaju kosu.

Iako sputani strogom cenzurom, iranski reditelji poput Džafara Panahija, Samire Mahmalbaf i Asgara Farhadija uspjeli su snimiti filmove koji su međunarodno priznati te su osvojili značajne nagrade, uključujući i Oscare.

​No, brojni ugledni reditelji su se suočili sa bijesom radikala koji ih optužuju da su zapadnjački orijentirani.

Neki od njih su završili i u zatvoru ili se odlučuju na život u egzilu.

RSE