ENG
Povezani članci
Foto: Reuters
Prvo Egipat, onda Ujedinjeni Arapski Emirati, a sada Saudijska Arabija: Turska želi poboljšati svoje odnose sa arapskim svijetom. Iza toga su i gospodarski interesi.
Piše: Rainer Hermann – faz.net 04.01.2022.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
To više nije bilo iznenađenje kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, za vrijeme jedne manifestacije Udruženja turskih izvoznika najavio da će sljedećeg mjeseca posjetiti Saudijsku Arabiju. „On me čeka u februaru, to je obećao“, rekao je Erdogan. Svi su razumjeli da je Erdogan mislio na jakog čovjeka kraljevstva, krunskog princa Muhammada Bin Salmana.
Već mjesecima Ankara i Rijad rade na normalizaciji svojih odnosa koji su nakon ubistva saudijskog disidenta Jamala Khashoggia 2. oktobra 2018., u saudijskom generalnom konzulatu u Istanbulu pali na najnižu tačku. Tog jutra na istanbulski aerodrom stiglo je 15 Saudijaca. U jednom koferu, kako je pokazala procjena snimaka sa aerodroma, nalazila se testera za kosti kojom je vjerovatno raskomadan Khashoggijev leš.
O mogućem susretu turskog predsjednika sa saudijskim krunskim princom špekuliralo se već proteklog decembra, kada je Erdogan bio dva dana u Kataru i potpisao 15 gospodarskih dogovora. Samo nekoliko sati nakon njegovog odlaska, u Dohu je stigao Muhammed Bin Salman. Špekuliralo se da Saudijskoj Arabiji još nije stalo do susreta sa Erdoganom.
Turskoj trebaju konkretna obećanja
Doduše Erdogan krunskog princa, sa kojim je do tada bio prijateljski povezan, nije imenovao kao odgovornog za ubistvo Khashoggija. Sa druge strane, govorio je o tome da je naređenje dato „sa samoga vrha“. Do ovoga zaključka došao je i direktor američke Nacionalne obavještajne službe. U njegovom izvještaju od 11. februara 2021., stoji da je krunski princ odobrio operaciju u kojoj je trebalo Khashoggija oteti ili ubiti. Saudijska Arabija je to uvijek opovrgavala.
Erdogan u borbi za moralno vodstvo u islamskom svijetu ne ispušta priliku da načini Saudijsku Arabiju odgovornom za smrt Khashoggija. U Turskoj je, u odsutnosti optuženih, započeo proces protiv 20 osoba koji su navodno učestvovali u ubistvu. Saudijsko vodstvo je svoje nezadovoljstvo pokazalo Turskoj preko gospodarskih mjera. U oktobru 2020. krovno Udruženje saudijskih trgovinskih komora pozvalo je na bojkot turske robe, što je bilo djelotvorno. Ankara je zato podigla tužbu protiv Rijada kod Svjetske trgovinske organizacije. Vrijednost turskih isporuka roba pala je na manje od jedne desetine. Time nisu bili pogođeni naručeni turski dronovi.
Znatno su smanjene i saudijske kupovine nepokretnosti u Turskoj. Osim toga saudijsko ministarstvo odgoja naredilo je na kraju školske godine 2020/21. da se zatvori osam turskih škola. U njima je nastavu pohađalo više od 2200 učenika, uglavnom djece turskih građana. Tursku su pogodile i dalje mjere koje je Rijad donio u vezi sa pandemijom. Tako je Turska u julu 2021., dospjela na jednu „crvenu listu“. Saudijski državljani, koji se vraćaju iz jedne od zemalja sa te liste, kažnjavaju se sa trogodišnjom zabranom putovanja.
U borbi za vodstvo na Bliskom istoku od 2013. stajali su na jednoj strani još gospodarski jaka Turska i Katar, a na drugoj strani Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat. Prošle godine Erdogan je najavio da bi Ankara mogla opet poslati ambasadora u Kairo, a krunski princ Abu Dabija obećao je u novembru u Ankari investicije od deset milijardi dolara.
Sada se Turska približava i Saudijskoj Arabiji. Erdogan i kralj Salman su prošle godine već dva puta razgovarali telefonom. Šta međutim treba Turska, koja je pogođena teškom gospodarskom krizom, su konkretna gospodarska obećanja i da trgovina sa Saudijskom Arabijom opet funkcioniše.
Autor/ica 👤 RAINER HERMANN
