ENG
Zašto je ‘burnout’ postao epidemija i kako se s njim nositi?
Autor/ica 👤Adnan Čomor
Povezani članci
Foto. AP
Samo u septembru 2021. godine 4,4 miliona radnika dalo je otkaz u Sjedinjenim Američkim Državama. U periodu od januara do oktobra 2021. godine rekordnih 39 miliona zaposlenih ljudi dalo je otkaz, podaci su Odjeljenja za statistiku rada SAD, prenio je Yahoo Finance.
Gallupova anketa otkrila je da se prosječna dužina radnog dana u SAD povećala za 1,4 radna sata u posljednje dvije decenije.
Ali to je više od tih dodatnih sedam sati rada sedmično zbog kojih je moderno radno mjesto gotovo nepodnošljivo za mnoge zaposlenike i izazvalo izgaranje ili “burnout” radnika po rekordnim stopama.
Zbog pandemije korona virusa radni dani su postajali sve duži.
Povećao se stres, briga, a samim tim češće dolazi do “burnouta”. Jedna anketa koju je proveo Gallup pokazala je da je u 2016. godini 23 posto radnika u Sjedinjenim Američkim Državama izjavilo da se “često osjećaju izgoreno na poslu”.
Do 2019. godine taj broj je porastao do 28 posto.
Wall Street Journal je 2019. izvijestio da 46 posto radnika u SAD stalno osjeća da je pod stresom, dok je 38 posto njih reklo “da su stalno zabrinuti”.
U martu 2020. godine ovi brojevi su skočili na 60 posto i 58 posto.
Iz navedenih podataka je jasno da je izgaranje na poslu stvaran problem, a tokom pandemije COVID-19 se pogoršao.
Istraživanje sa sajta za zapošljavanje Indeed koje je provedeno tokom proljeća 2021. godine pokazalo je da više od polovine radnika kaže da se osjećaju “izgorjelo”, a više od dvije trećine kaže da se osećaj pogoršavao tokom pandemije.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) takođe tretirala problem “burnouta” na poslu. Izdvojili su tri glavna simptoma:
– osjećaj iscrpljenosti;
– povećanja mentalna distanca od posla i negativna osjećanja prema karijeri;
– smanjena profesionalna produktivnost.
“Izgaranje” na poslu je vrsta emocionalne iscrpljenosti koja ima ozbiljan utjecaj na dobrobit zaposlenih.
“Burnout” zaposlenih je javnozdravstveni problem koji se samo pogoršava i kompanije treba da ga rješavaju kroz kulturu i politike koje pomažu u smanjenju stresa na poslu, preporuke su WHO.
Šta poslodavci mogu da učine?
Pandemija je donijela mnoge promjene, uključujući samosvijest koja je navela ljude da se fokusiraju na svoje mentalno zdravlje.
Istraživanje osiguravajuće kompanije MetLife koje je objavio Wall Street Journal otkrilo je da je prije pandemije 60 posto zaposlenih reklo da misli da bi trebalo da se bave mentalnim zdravljem bez pomoći poslodavca.
Do juna 2021. godine 62 posto je reklo da “vjeruje da njihov poslodavac ima odgovornost za njihovo mentalno blagostanje”, izvještava WSJ.
Dok zaposleni vjeruju da njihove kompanije imaju određenu odgovornost za njihovo mentalno zdravlje, poslodavci voljno preuzimaju taj teret u određenoj mjeri.
Očajnički želeći da poboljšaju zadržavanje, smanje vrijeme bolovanja i povećaju produktivnost, poslodavci nude fleksibilne sate, slobodne praznike i dane bez sastanaka kako bi omogućili radnicima da se usredsrede na zadatke koji mogu zahtijevati koncentraciju i kreativnost.
Međutim, jedna stvar koju je teže riješiti ili riješiti je glavni problem povećanja obima posla i manjeg broja radnika za obavljanje zadataka.
“Ako uzmete godišnji odmor i vratite se u iste radne okolnosti, to ne rješava problem. To bi vas moglo više uznemiriti”, rekao je Ben Wigert, direktor istraživanja u Gallupu, za WSJ.
“To je ova stalna igra resursnog udaranja krtice”, rekao je David Heath, izvršni direktor online brenda čarapa Bombas LLC za WSJ.
Šta učiniti ako se suočavate s izgaranjem?
Ako se suočavate s izgaranjem, posebno nakon ove stresne sezone praznika, razgovarajte sa svojim poslodavcem, savjetuju stručnjaci.
Mnoge kompanije žele riješiti ove probleme i zadržati visokokvalitetne radnike. Razgovor može pomoći da se utvrdi koje taktike i strategije mogu najbolje funkcionirati, bilo da se svodi na fleksibilno radno vrijeme, radnu sedmicu ili prebacivanje nekih vaših odgovornosti na druge u vašem odjelu.
Temom “burnouta” na poslu bavio se i Forbes, koji je u jednom od svojih tekstova donio nekoliko praktičnih savjeta kako se boriti protiv izgaranja na radnom mjestu.
– Podijelite kroz šta prolazite s porodicom i prijateljima od povjerenja;
– Razgovarajte sa svojim menadžerom o svojim osjećajima. Pokušajte utvrditi prihvatljive granice između posla i života. Složite se da postavite razumne, ostvarive ciljeve;
– Odmaknite se od kompjutera. Napravite kratke pauze tokom dana da razbistrite glavu;
– Idite u duge šetnje, vježbajte, vozite bicikl, džogirajte, bavite se sportom ili jogom. Fizičke aktivnosti će učiniti da se osjećate bolje;
– Obavezno izađite napolje da biste apsorbovali sunčevu svjetlost i svjež vazduh.
– Pronađite i bavite se hobijima;
– Zatražite nekoliko slobodnih dana za mentalno zdravlje na poslu;
– Napravite planove za odmor;
– Počnite tražiti novi posao ili drugu karijeru;
– Meditirajte, vježbajte svjesnost i radite neke vježbe dubokog disanja;
– Poboljšajte ishranu i dobro se naspavajte;
– Ako i dalje imate poteškoće, potražite pomoć od profesionalca;
Kao i za većinu stvari u životu, ne postoji čarobna pilula za sve, smatraju stručnjaci. Ali, priznavanje osjećanja je prvi korak ka borbi. Poduzimajući čak i male korake svaki dan, obnavaljaju se mentalne mentalne, fizičke i emocionalne snage.
Autor/ica 👤Adnan Čomor
