Zašto francuska policija koristi vatreno oružje tokom saobraćajnih kontrola?

Povezani članci

• Tramp uveo novu zabranu ulaska u SAD
• Panama najavila istragu, na Islandu traže ostavku premijera
• Protesti u Rimu za prava migranata
• Jurij Šeljaženko: Treba nam nenasilno globalno upravljanje
• Borut Pahor novi slovenski predsjednik: “Ovo je početak nove nade i novog vremena”
• Kim Jong-un traži pomirenje: Sjeverna Koreja uznemirena zbog vojnih vježbi SAD-a i Južne Koreje

foto: apa

Smrtonosna pucnjava policije na 17-godišnjeg tinejdžera koji je vozio automobil u predgrađu Pariza posljednji je u nizu smrtonosnih incidenata u Francuskoj.

To je bilo treće ubistvo ove godine tokom policijskog zaustavljanja u saobraćaju, nakon rekordnih 13 smrtnih slučajeva prošle godine.

Većina žrtava su afro ili arapskog porijekla, prenosi agencija Reuters.

Koji je pravni osnov za pucanje tokom zaustavljanja saobraćaja u Francuskoj?

Prema zakonu, francuskoj policiji je dozvoljeno da puca u pet slučajeva, nakon promjene zakona iz 2017. godine.

To uključuje slučajeve kada vozač ili putnici u vozilu ignorišu naredbu za zaustavljanje i smatra se da predstavljaju rizik za život ili fizičku sigurnost policajca ili drugih ljudi.

Francuski ombudsman za ljudska prava otvorio je istragu o ubistvu tinejdžera identifikovanog kao Nahel M. u utorak, što je šesta takva istraga od početka prošle godine.

Policajac koji je učestvovao je optužen za ubistvo.

Zašto je Francuska proširila policijsku upotrebu oružja?

Francuskoj nisu nepoznati nemiri u “banlieuima”, siromašnijim vanjskim predgrađima s visokim nivoom nezaposlenosti i kriminala. Policija kaže da se suočava sa sve većim nivoom nasilja.

Godine 2016., u stambenom naselju izvan Pariza, policajac je zadobio ozbiljne opekotine i stavljen je u indukovanu komu nakon što je grupa mladića gađala njegov patrolni automobil “benzinskim bombama”.

Policijski sindikati su napravili protest i tražili oštar odgovor vlade, navodi BBC.

Kao odgovor, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Bernard Cazeneuve obećao je da će promijeniti zakon o upotrebi vatrenog oružja kod policije, a donošenje člana 435-1 krivičnog zakona uslijedilo je u martu 2017.

Šta se dogodilo Nahelu M.?

Prema navodima tužioca iz Nanterrea, Nahel je upucan nakon što je odbio da zaustavi automobil kojim je upravljao po naredbi dvojice policajaca, koji su kasnije rekli da je vozilo činilo različite saobraćajne prekršaje i ugrožavalo pješake.

Advokat Laurent-Franck Lienard je u četvrtak rekao da je njegov klijent koristio svoje vatreno oružje “u skladu sa zakonom”.

“Nije djelovao izvan pravnog okvira”, rekao je Lienard.

Šta kažu kritičari zakona o vatrenom oružju?

Prošlogodišnja studija je pokazala da su se smrtonosne policijske pucnjave na vozače u pokretu upetostručile od kada je spomenuti zakon u upotrebi.

Od 39 osoba koje je policija ubila 2022. godine, 13 su bili vozači koji su upucani na osnovu toga što nisu izvršavali naređenja.

Među njima je bila i Rayana, mlada žena koju je policija ubila dok je bila putnica u automobilu kada je vozač ignorisao naređenje policije da stane.

Kritičari tvrde da je porast ovakvih incidenata direktan rezultat člana 435-1, za koji kažu da je previše nejasan jer ostavlja službenicima da utvrde da li vozačevo odbijanje da se povinuje predstavlja rizik.

Henri Leclerc, predsjednik francuske nevladine organizacije Liga za ljudska prava, rekao je da zakon dozvoljava policajcima da budu “nesputani sa svojim vatrenim oružjem jer im pruža “pravnu zaštitu za pucanje”.

Neki političari su također pozvali na reviziju zakona.

Političar krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon osudio je to kao zakon o “pravu na ubijanje”.

Kako vlada i policija brane politiku?

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Gerald Darmanin odbacio je kritike zakona o vatrenom oružju i insistirao na tome da je policija ubila manje ljudi od 2017.

Međutim, studija istraživačkog medija Basta osporila je ovo, rekavši da, dok je policija ubila 27 ljudi 2017., taj broj je porastao na 40 u 2020. i dalje na 52 u 2021. godini.

Ranije ove sedmice Cazeneuve je branio zakon, rekavši da “uopšte ne daje policajcima dozvolu da pucaju kad god je to moguće”.

Bivši ministar unutrašnjih poslova rekao je za Le Monde da zakon ne treba kriviti za nedostatak profesionalizma ili obuke policije.

U razgovoru za BBC, zamjenik generalnog sekretara sindikata Unsad-Police Thierry Clair rekao je da će istraga utvrditi da li je oružje korišteno legalno.

“Ključna stvar je princip proporcionalnosti sa prirodom prijetnje. Na primjer, jedan od slučajeva se odnosi na zaustavljanje vozila čiji putnici odbijaju da se povinuju i predstavljaju rizik za nekog drugog ako pokuša pobjeći. I incident o kojem govorimo, u kojem je korišteno oružje – mogao bi spadati u tu kategoriju.”

Kako je u drugim zemljama?

Godine 2021. bilo je 37 smrtnih slučajeva tokom policijskih operacija u Francuskoj, od kojih je deset ubijeno iz vatrenog oružja, prema najnovijem izvještaju policijskog regulatora IGPN, što je brojka koja je niža od broja koji navodi medij Basta.

Ta brojka daje Francuskoj oko 0,5 smrtnih slučajeva na milion ljudi.

Zemlje imaju tendenciju da prijavljuju ove brojke drugačije, pa ih je teško uporediti. Na primjer, postavlja se pitanje da li je smrt nastupila tokom operacije ili nakon nje.

Ali to je definitivno znatno niže od SAD-a, gdje je taj broj bio oko 3,5 na milion i Kanade gdje je bio oko 1,5.

I to je više od Engleske i Velsa, gdje su bile dva fatalne policijske pucnjave i 11 smrtnih slučajeva u ili nakon policijskog pritvora u periodu 2021-22.

To je oko 0,2 smrtnih slučajeva na milion.

RSE