Više od milion ljudi na ulicama Francuske, poziv na nove proteste

Povezani članci

• Island kažnjava za rodno uvjetovane razlike u plaćama
• Protesti u Sydneyu povodom posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua
• Corona pomoć: Zašto država iznenada daje tako mnogo novca
• Granatiranje istočnih dijelova Ukrajine tokom mirovnog samita u Minsku
• Rusija uvodi sankcije SAD-u na korištenje Međunarodne svemirske stanice
• Nastavljaju se sukobi u Libiji, srušen vojni avion

foto: afp

Francuski sindikati pozvali su na nove proteste širom zemlje sledeće nedelje, nakon što je više od milion ljudi demonstriralo širom zemlje u četvrtak, 23. marta, protiv nepopularnih penzionih reformi.

U Parizu su u četvrtak poslije podne izbili incidenti na protestu jer je grupa od nekoliko stotina ljudi u crnoj odjeći razbijala izloge, prenijela je agencija Frans pres sa lica mjesta.

Policija je saopštila da su u neredima povrijeđena 123 policajca i žandarma i privedeno je više od 80 ljudi.

Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen (Gerald Darmanin) je ocijenio incidente kao neprihvatljive. Dodao je da su incidenti nastavljeni u glavnom gradu Francuske i poslije završetka protesta.

Kako su prenijeli francuski mediji, incidenata je bilo i u drugim gradovima, Ruanu, Renu, Tuluzu i Nantu, gde su razbijeni izlozi prodavnica, dok su u Lorijanu demonstranti, većinom mladi, razbili stakla na policijskoj stanici.

Jedan trgovac u Strazburu rekao je da su protesti danas divlji sa povećanim tenzijama i da je vidno veći broj policajaca na ulici.

Jedna grupa je tokom šetnje razbijala izloge prodavnica, restorana brze hrane i banaka, prenio je Frans pres i dodao da su svi pripadnici te grupe u crnoj odjeći sa maskama i tamnim naočarima.

Policija je odgovorila suzavcem, jer su ti demonstranti bacali kocke kaldrme na policajce.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, na ulicama širom Francuske se okupilo preko milion ljudi.

Glavni francuski sindikat CGT koji organizuje proteste i štrajkove od januara, saopštio je da se širom Francuske okupilo 3,5 miliona ljudi.

U Parizu je bilo 119.000 ljudi, prema navodima policije, dok CGT navodi broj od 800.000 demonstranata.

Incidenti su zabilježeni u Nantu i Renu na zapadu Francuske.

Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen (Gerald Darmanin) izjavio je da je širom zemlje raspoređeno dodatno 12.000 policajaca i žandarma, od kojih 5.000 u Parizu.

Darmanin je ponovio da u Francuskoj postoji sloboda izražavanja, ali ne i pravo da se na uličnim protestima prave neredi i incidenti.

Francuski sindikati organizirali su 23. marta nacionalne proteste protiv reforme mirovinskog sistema, devete od januara i prvi poslije nedavnog usvajanja zakona.

Uprava francuskog civilnog vazduhoplovstva zatražila je od aviokompanija da danas otkažu oko 30 posto svojih letova na pariškom aerodromu Orli i 20 posto na drugim aerodromima.

Kompanija Air France saopćila je da će zadržati sve letove na dugim relacijama posebno na međunarodnom pariškom aerodromu Roissy-Charles de Gaulle.

Sindikati koji organiziraju proteste saopćili su u srijedu, poslije intervjua predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), da su razočarani i dodali da je predsjednik Francuske pokazao “prezir prema milionima demonstranata”.

Predsjednik Francuske izjavio je da bi u narodu nepopularna reforma penzija trebalo biti provedena do kraja godine i da je spreman biti nepopularan zbog toga.

Makron je u intervjuu francuskim televizijama TF1 i France 2 rekao da je reforma neophodna i da je ne provodi iz zadovoljstva.

“Ja ne tražim da ponovo budem izabran. Između kratkoročnih anketa o popularnosti u javnosti i općeg interesa zemlje, biram interes zemlje”, rekao je Macron i dodao da je spreman zbog toga biti nepopularan.

Francuzi i dio opozicije su nezadovoljni jer reforma predviđa pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

Makron je u utorak odbacio rekonstrukciju vlade, raspuštanje parlamenta i raspisivanje referenduma o reformi penzija. Francuski predsjednik je rekao da ima povjerenje u premijerku Elizabet Borne (Elisabeth Borne), koja je nedavno iskoristila ustavno pravo za usvajanje zakona o reformi penzija bez glasanja u parlamentu.

Zbog toga su zastupnici opozicije podnijeli dva prijedloga o nepovjerenju vladi, koja nisu prošla u parlamentu. To se i očekivali jer Makronova koalicija ima relativnu većinu i za zakon je imala podršku nekih opozicionih stranaka, među kojima je tradicionalna desničarska stranka Republikanci.