Vakcinacijski obrat

Izdvajamo

• Inicijativu je podržalo više od stotinu država svijeta, dakle njih polovica, nebrojene organizacije, javnozdravstvene institucije i sindikati, deseci bivših državnika, stotine nobelovaca i papa Franjo, no na svakom sastanku Svjetske trgovinske organizacije (WTO), u čijoj je nadležnosti suspenzija TRIPS-a, prijedlog je pao na gluhe uši. Apelima za pružanje podrške prijedlogu o suspenziji TRIPS-a pridružilo se i desetak demokratskih senatora, a odnedavno i javnim proglasom gradsko vijeće grada Seattlea objavivši da njihov “pokret odbacuje status quo vakcinskog aparthejda baziranog na profitu” i bori se za “vakcinski internacionalizam”.

Povezani članci

• Novac vlada svijetom
• Strah od stranaca: Poljski oštar zaokret udesno zabrinjava Europsku uniju
• Turska poziva Rusiju na zaustavljanje zračnih napada u Siriji
• U Irskoj 100.000 ljudi na ulicama zbog poskupljenja vode
• Turska: Uhapšeno 60 pripadnika bezbjednosti
• Istina o Kelnu

Američki predsjednik Joe Biden u Pfizerovom pogonu u Michiganu, veljača 2021. (foto Tom Brenner/Reuters/PIXSELL)

Bidenova administracija u srijedu je podržala prijedlog o privremenoj suspenziji patentnih prava na cjepiva protiv Covida-19, čime je uklonjena ključna barijera u dijeljenju znanja i tehnologija u cilju borbe protiv pandemije. No farmaceutska industrija sigurno se neće predati bez borbe, a ni sve članice WTO-a nemaju jedinstven stav

Za humanitarnu katastrofu koja se u Indiji događa zbog nekontroliranog cirkuliranja dvostruke mutacije koronavirusa lako bi bilo okriviti samo premijera Narendru Modija, prije svega zato što je tijekom ožujka dozvolio niz masovnih okupljanja čiji je isključivi cilj bio da njegova stranka pobijedi na lokalnim izborima. No za razliku od primjerice Brazila, koji je trenutno drugo najveće svjetsko žarište zaraze i koji također lipše pod teretom neodgovorne vlasti, Indija je država koja ima sve preduvjete ne samo da procijepi vlastito stanovništvo, već i da, zahvaljujući razvijenoj farmaceutskoj industriji, postane vodeći svjetski opskrbljivač siromašnih zemalja putem međunarodnog mehanizma Covax Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Tako je to bilo zamišljeno u teoriji, a tako bi vjerojatno i bilo da je u bogatim zapadnim državama, uključujući i one u Evropskoj uniji, bilo minimuma humanosti da se prihvati inicijativa koju su prije deset mjeseci pokrenule upravo Indija i Južnoafrička Republika, a čiji je cilj da se privremeno suspendiraju patentna prava na cjepiva i druge lijekove za Covid-19. Inicijativa je pokrenuta zato što u svijetu postoji dovoljno kapaciteta za proizvodnju dovoljne količine cjepiva za čitavo čovječanstvo, no da bi se to dogodilo vodeće farmaceutske kompanije koje su vlasnice formula morale bi se odreći enormnih profita, za koje se već sada zna da će oboriti povijesne rekorde.

Inicijativu je podržalo više od stotinu država svijeta, dakle njih polovica, nebrojene organizacije, javnozdravstvene institucije i sindikati, deseci bivših državnika, stotine nobelovaca i papa Franjo, no na svakom sastanku Svjetske trgovinske organizacije (WTO), u čijoj je nadležnosti suspenzija TRIPS-a, prijedlog je pao na gluhe uši. Apelima za pružanje podrške prijedlogu o suspenziji TRIPS-a pridružilo se i desetak demokratskih senatora, a odnedavno i javnim proglasom gradsko vijeće grada Seattlea objavivši da njihov “pokret odbacuje status quo vakcinskog aparthejda baziranog na profitu” i bori se za “vakcinski internacionalizam”.

Mantra protivnika suspenzije TRIPS-a bila je da – povećanje proizvodnje neće dovesti do povećanja proizvodnje. Upravo to poručivali su uoči sastanka WTO-a i menadžeri kompanija, i Bill Gates, i neoliberalni lobisti u kuloarima američke administracije

Krajem travnja, u danima kada su iz Indije dolazile slike tisuća lomača na kojima su spaljivana tijela umrlih od Covida-19, indijski premijer Modi nazvao je telefonom Joea Bidena i informirao ga o inicijativi za “relaksaciju” patentnih prava, a dan ranije iz indijske vlade još jednom su apelirali na američku da ukloni carinske kontrole na sirovine koje za proizvodnju cjepiva koristi indijski Institut Serum.

Prema medijskim izvještajima, posljednjih tjedana američka administracija bila se podijelila na one koji podržavaju inicijativu za privremenu suspenziju intelektualnog vlasništva i one koji joj se protive, pri čemu je avatar prve skupine Bidenov glavni medicinski savjetnik, imunolog Anthony Fauci, a druge ministrica trgovine Katherine Tai. Tai je na nedavnoj virtualnoj konferenciji WTO-a izjavila da su “u vremenima krize potrebni visoki standardi hrabrosti i požrtvovnosti, što se očekuje i od industrije”. To je protumačeno kao svojevrsni signal farmaceutskim kompanijama da se pripreme na možebitne ustupke, a svi ovi pritisci konačno su u srijedu urodili plodom, jer je Bidenova administracija na sastanku WTO-a napokon podržala prijedlog o privremenoj suspenziji TRIPS-a.

Katherine Tai u službenoj je izjavi napisala da “izvanredne okolnosti zahtijevaju izvanredne mjere”, te da američka administracija “vjeruje u zaštitu intelektualnog vlasništva, ali u cilju dokidanja pandemije podržava izuzeće tih protekcija za cjepiva protiv Covida-19”. Time je uklonjena ključna, iako ne i jedina barijera dijeljenju znanja i tehnologija u cilju borbe protiv pandemije, a činjenica da je nakon ove vijesti značajno pala vrijednost dionica farmaceutskih kompanija nagovještava da se industrija neće predati bez borbe. Također, odluke u 164-članom WTO-u donose se konsenzusom, a neke važne članice, poput Francuske, već su izrazile svoje neslaganje s američkom odlukom da podrži prijedlog suspenzije TRIPS-a.

Faktor koji je sasvim sigurno doprinio da u američkim političkim krugovima prevlada struja koja podržava suspenziju patenata činjenica je da je, kako je nedavno napisao portal Politico, jedini trenutačni problem Amerike povezan s cjepivima taj da ih “ima previše”. Portal navodi podatak da se, nakon kontinuiranog tromjesečnog porasta, dnevna stopa vakcinacije sada stabilizirala i da će uskoro krenuti nizbrdo jer oko 16 posto odraslih Amerikanaca “oklijeva s cijepljenjem”.

Potresne slike iz Indije (Foto: Adnan Abidi/Reuters/PIXSELL)

Prema pisanju The Economista, u SAD-u je trenutno najmanje 26 milijuna neiskorištenih doza cjepiva, što je više od polovice svega što su siromašne zemlje dosad dobile putem Covaxa, a američka vlada već je Meksiku i Kanadi “posudila” četiri milijuna doza AstraZenece. The Economist je zbog toga prije recentne odluke u WTO-u vakcinacijsku politiku predsjednika Bidena usporedio s izolacionističkom doktrinom “America First” njegovog prethodnika Donalda Trumpa, citirajući usput i uglednu pravnicu i bivšu savjetnicu Baracka Obame Anne-Marie Slaughter koja je, također zabrinuta za globalni utjecaj SAD-a, ustvrdila da američko priznavanje vlastitih ograničenja “implicira dugoročno slabljenje”.

U danima koji su prethodili sastanku WTO-a ove srijede farmaceutska industrija bila je mobilizirala armiju lobista sa zadatkom da utječu na zastupnike u Kongresu i članove administracije da ne podrže prijedlog Indije i JAR-a. Kako javlja portal The Intercept, među njima su i deseci bivših i sadašnjih zaposlenika vlade, od kojih su neki u eklatantnom sukobu interesa, primjerice Bidenova savjetnica Anita Dunn, čija konzultantska firma SKDK surađuje s farmaceutskom kompanijom Pfizer, druga Bidenova savjetnica Susan Rice, vlasnica pet milijuna dolara dionica kompanije Johnson & Johnson, te znanstveni savjetnik Bijele kuće Eric Lander, koji je pak vlasnik milijun dolara vrijednih dionica BioNTecha, koji je cjepivo protiv koronavirusa razvio u suradnji s Pfizerom.

Za farmaceutsku industriju lobirali su i bivši fundraiseri Demokratske stranke, dužnosnici trgovinske komore i brojnih drugih poslovnih udruženja. Bidenu je u ožujku na stol pristiglo i otvoreno pismo vodećeg udruženja domaćih biotehnoloških kompanija PhRMA u kojemu piše da će eventualno ukidanje protekcija “ugroziti globalni odgovor na pandemiju, uključujući i napore protiv novih varijanti, prouzročiti konfuziju koja bi potencijalno mogla narušiti povjerenje javnosti u sigurnost cjepiva i stvoriti barijere dijeljenju informacija”. Štoviše, tvrde CEO-i farmaceutskih kompanija, “eliminacija protekcija ne bi dovela do ubrzanja proizvodnje”, zbog čega urgiraju na vladu da “ustraje u svojoj podršci inovacijama i američkim radnim mjestima nastavkom protivljenja suspenziji TRIPS-a”.

Industrija je u katastrofičnom tonu upozoravala da će zbog suspenzije TRIPS-a intelektualno vlasništvo “završiti u rukama međunarodnih rivala, poput Kine i Rusije”, te da bi jagma za sirovinama mogla dovesti do problema u proizvodnji. Osim toga, tvrde, za prilagodbu nekih tvornica proizvodnji njihovih sofisticiranih proizvoda ionako će morati proći godine, što smatra i milijarder Bill Gates. On je nedavno na televiziji Sky News izjavio da nije baš da “uokolo stoje besposlene tvornice koje bi magično mogle proizvoditi cjepiva samo kad bi za to imale odobrenje”.

Lobistima protiv privremene suspenzije TRIPS-a pridružili su se bili i predstavnici filmske, izdavačke i glazbene industrije, drugim riječima Hollywood. Oni su potpuno neutemeljeno tvrdili da će se suspenzija intelektualnog vlasništva protegnuti i na kreativne industrije, unatoč tome što indijsko-južnoafrički prijedlog jasno specificira da bi se suspenzija odnosila isključivo na “prevenciju i liječenje Covida-19” ili, još eksplicitnije, da se izuzeće “neće primjenjivati na zaštitu izvođača, producenata i radiotelevizijskih organizacija”.

Uz gubitak radnih mjesta, štete po istraživanje i razvoj, te industrijsku špijunažu, što će sve navodno prouzročiti dijeljenje znanja i tehnologije za proizvodnju cjepiva, primjetno je da je svojevrsna mantra protivnika suspenzije TRIPS-a tvrdnja koja bi se mogla sažeti u prilično nesuvisao zaključak, naime onaj da povećanje proizvodnje neće dovesti do povećanja proizvodnje. Upravo to poručivali su uoči sastanka WTO-a i menadžeri kompanija, i Bill Gates, i neoliberalni lobisti što su se smucali po kuloarima američke administracije, tvrdeći da se znanje i tehnologija ne mogu tek tako transplantirati u nedovoljno modernizirane tvornice trećeg svijeta.

Michelle McMurry-Heath iz Organizacije za biotehnološke inovacije, koja zastupa Pfizer, Modernu i Johnson & Johnson, napisala je da nedostatak cjepiva “nije uzrokovan intelektualnim vlasništvom, već izazovima u proizvodnji i distribuciji”, čime je i ne htijući uskočila sama sebi u usta, a peticiju o suspenziji nazvala je “praznom gestom koja troškove i odgovornost svaljuje na leđa siromašnih zemalja”. Bolje bi bilo, napisala je, nastaviti putem kojim je krenuo Covax, na što su joj zdravstveni stručnjaci poput Winnie Byanyima iz UN-ove organizacije za borbu protiv HIV/AIDS-a mogli odgovoriti samo da se “ne može donirati ono čega nema”.

Osim toga, Stephen Buranyi iz britanskog Guardiana razgovarao je nedavno s potpredsjednikom relativno male kanadske kompanije Biolyse Pharma koja bi sama, kaže njezin potpredsjednik John Fulton, dosad već bila proizvela 20 milijuna doza da je s proizvodnjom krenula prošle godine. Fulton kaže da se tada obratio AstraZeneci, Johnson & Johnsonu, pa čak i molio pomoć od kanadske vlade, tražeći da im ustupe recept za cjepivo, no nitko nije bio zainteresiran. Biolyse, koji inače proizvodi lijekove za kemoterapiju, namjerava se udružiti s još nekim kompanijama koje imaju viška proizvodnih kapaciteta, poput također kanadskog Pnuvaxa i bangladeškog Incepta Pharmaceuticalsa, kompanije koja uz pomoć najnovije njemačke tehnologije već proizvodi cjepiva za druge bolesti. Ovo su samo neke od stotina tvornica koje će biti u mogućnosti proizvoditi cjepiva protiv Covida-19 ukoliko, nakon obrata koji je u srijedu učinila američka administracija, Svjetska trgovinska organizacija izglasa privremenu suspenziju patenata.

Portalnovosti.com