Ubistva novinara širom svijeta uglavnom ostaju nekažnjena

Povezani članci

• Dogovor u svađi oko budžeta: evropska bolest USA
• Turska započela ofanzivu na IDIL u sirijskom gradu Jarablus
• Veliko nevreme na severu Grčke, ima mrtvih
• Njemačku samo čudo može spasiti od nove recesije
• Kako žive deca u gej brakovima: Voljeni, uspešni, ponosni
• Velika Britanija: Moramo zaustaviti upotrebu hemijskog oružja

foto: arhiva tacno.net

Skoro u 80 posto slučajeva ubistva novinara u svijetu prođu nekažnjena, pokazuje Globalni indeks nekažnjivosti Komiteta za zaštitu novinara.

Od kada su Ujedinjene nacije prije deset godina formirale Plan aktivnosti za sigurnost novinara, širom svijeta su zabilježena 263 ubistva novinara.

“Godišnji indeks je upečatljiv podsjetnik na potrebu za hitnim intervencijama u ime novinara širom svijeta”, navode iz Komiteta za zaštitu novinara uoči Međunarodnog dana nekažnjivosti za zločine nad novinarima koji se obilježava 2. novembra.

“Vidjeli smo dramatičan porast zlostavljačkih taktika koje se koriste za utišavanje novinara, od špijunske tehnologije do lažnih pravnih optužbi”, rekla je predsjednica Komiteta, Jodie Ginsberg.

“Pored rastućih prijetnji, novinari su, skoro nekažnjivo, ubijani u znak osvete zbog svog posla. Ovaj nedostatak pravde ohrabruje počinioce da nastave sa ušutkivanjem medija”, dodala je Ginsberg.

I iz UNESCO-a navode da nekažnjivost ubistava novinara ostaje na neprihvatljivo visokom stepenu.

Generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay rekla je da “sloboda izražavanja ne može biti zaštićena kada postoji tako zapanjujući broj neriješenih slučajeva”.

Ona je rekla da je nekažnjivost imala “zastrašujući efekat na istraživačko novinarstvo”.

“Borba protiv nekažnjivosti i traženje pravde za novinare koji istražuju i izvještavaju o korupciji, zloupotrebi, zakonskom nemaru i kršenju ljudskih prava nikada ne smije prestati”, kažu iz Koalicije za žene u novinarstvu (CFWIJ).

“Novinari i pravo na slobodne medije moraju biti zaštićeni po svaku cijenu, jer ne može biti prosperitetne demokratije bez snažne i nezavisne štampe”, ističe CFWIJ.

Međunarodna federacija novinara također je pozvala vlade, novinare i medijske grupe da podrže usvajanje Konvencije UN-a o sigurnosti i nezavisnosti novinara i drugih medijskih profesionalaca.

Iz Federacije podsjećaju da, uprkos mnogim protokolima, smjernicama i prijedlozima, devet od deset ubistava novinara i dalje ostaje nekažnjeno.

“Postoji rastuća frustracija zbog nedostatka aktivnosti i političke volje da se uhvati u koštac s nekažnjivosti i podrži slobodne i nezavisne medije. Zbog toga smo pokrenuli globalnu kampanju za usvajanje Međunarodne konvencije posvećene zaštiti novinara i medijskih profesionalaca”, kaže Dominique Pradalie, predsjednica Međunarodne federacije novinara.

Na Zapadnom Balkanu 160 napada

Mreža Safejournalist koja okuplja medijska i novinarska udruženja sa Zapadnog Balkana pokrenula je kampanju #Rasvijetli, kako bi obilježili 2. novembar Međunarodni dan nekažnjivosti zločina nad novinarima.

Kako se navodi u saopštenju Safejournalist organizacije, cilj kampanje jeste podići svijest o problemu nekažnjivosti napada na novinare koji je prisutan u svim zemljama Zapadnog Balkana.

“I šta želimo da rasvijetlimo? Želimo da 160 slučajeva napada i prijetnji na novinare koji su se dogodili 2021. godine na Zapadnom Balkanu dobiju sudski epilog. U regionu Zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Hrvatska i Albanija) nadležnim institucijama je u 2021. godini prijavljeno 179 napada i prijetnji novinarima. Od tog broja, samo 19 predmeta je riješeno pred sudom kao prvostepene i pravosnažne presude, od čega 12 osuđujućih presuda”, navode iz ove organizacije.

Meksiko najgori

Osam godina zaredom Somalija je najgora zemlja po pitanju indeksa nekažnjivosti ubistava novinara.

Slijede Sirija, Južni Sudan, Afganistan i Irak u kojima politička nestabilnost, sukobi i slaba vladavina prava ometaju odgovornost za napade na novinare.

Autoritarna vladavina i sukobi nisu jedini koji doprinose raširenoj nekažnjivosti.

Nasilje nad novinarima raste, a nacionalni mehanizmi zaštite se pokazuju nedjelotvornim i u zemljama koje imaju demokratski izabrane vlade poput Meksika, Filipina i Brazila.

U Meksiku u kojem postoje 28 neriješenih ubistava novinara u posljednjih deset godina, kako navode iz Komiteta, “čini se da nema političke volje da se traži pravda”.

Samo u prvih devet mjeseci ove godine ubijeno je najmanje 13 novinara u Meksiku. Ovo je i najveći broj ubijenih novinara u jednoj godini kojeg su zabilježili iz Komiteta.

“Plan aktivnosti UN-a daje nacrt, ali, na kraju krajeva, vlade država su te koje moraju pružiti zaštitu i pravdu. Moramo vidjeti temeljite, nezavisne istrage kako bismo zaustavili nasilje nad novinarima i političke i ekonomske posljedice za one koji ne provedu takve istrage”, rekla je Ginsberg.

Mijanmar se ove godine po prvi put našao na indeksu, sa najmanje tri ubijena novinara u protekloj godini.

U Brazilu koji se nalazi na devetom mjestu indeksa, u junu je ubijen britanski novinar Dom Phillips i Bruno Pereira, stručnjak za starosjedilačka pitanja. Sumnja se da ih ubili ljudi koji imaju veze sa ilegalnim ribolovom u regiji.

Njihova ubistva ukazala su i na opasnosti sa kojima se suočavaju novinari koji prate Amazon i općenito ekologiju.

Rusija nije na spisku

Ove godine, po prvi put, na listi se ne nalaze Rusija i Bangladeš. Razlog za to je metodologija indeksa koji bilježi zemlje u kojima je ubijeno pet ili više novinara, dok su u Rusiji i Bangladešu ubijena tri, odnosno četiri novinara.

No, kako navode iz Komiteta, to ne znači da je u ovim zemljama došlo do poboljšanja stanja slobode medija ili sigurnosti novinara. Bangladeš i dalje nastavlja sa zatvaranjem novinara prema Zakonu o digitalnoj sigurnosti.

Rusija, sa druge strane, već odavno se nalazi među najgorim zemljama u svijetu kada su u pitanju ubistva novinara.

Od kada je Vladimir Putin preuzeo vlast krajem 1999. godine, najmanje 25 novinara
je ubijeno u direktnoj osveti za svoj rad.

Međutim, posljednjih godina, ciljana ubistva novinara su se smanjila, kao i prostor za nezavisno izvještavanje.

Taj prostor je skoro potpuno zatvoren od kada je Rusija u februaru započela invaziju na Ukrajinu.

Od 1992. godine kada su u Komitetu započeli praćenje, širom svijeta su ubijena 934 novinara.

RSE