U Turskoj uvedeno vanredno stanje

Povezani članci

• Dvije eksplozije u Istanbulu, 29 poginulih
• Merkel upozorava na pogoršanje humanitarne situacije u svijetu
• Desetine hiljada Slovaka traže odlazak premijera Fica
• Oland: Sprečeni teroristički napadi u Francuskoj
• Danska će povećati izdatke za odbranu i postepeno ukinuti ruski plin
• Za spor Makedonije i Grčke ključna 2018. godina

Predsjednik rekao da želi očuvati demokratiju te da su turske vlasti odlučne da ‘eliminišu sve članove terorističke strukture’.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je u obraćanju hiljadama građana u Ankari: “Božja milost neka je na našim šehidima i onima koji su povrijeđeni. Nadam se da će se uskoro oporaviti. Želio bih zahvaliti turskoj policiji i imam najveće poštovanje prema njima. Želio bih da od srca zahvalim svom narodu koji je stajao uspravno.”

I u drugim turskim gradovima su se okupile hiljade građana koji iskazuju podršku vlastima.

Vijeće ministara Turske odlučilo je da uvede vanredno stanje u trajanju tri mjeseca, rekao je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u obraćanju naciji.

Vijeće sigurnosti i Vijeće ministara, nakon duboke analize, odlučili su da se „uklone i eliminišu svi članovi terorističke strukture”, kazao je Erdogan.

Turska optužuje organizaciju FETO koju predvodi imam Fethullah Gulen, da stoji iza propalog pokušaja vojnog udara.

Prema turskom Ustavu, Parlament može produžiti vanredno stanje za maksimalno tri mjeseca svaki put na zahtjev Vijeća ministara, ili ga ukinuti.

Eventualno ograničavanje prava i sloboda građana regulisano je Zakonom o vanrednom stanju.

Tokom vanrednog stanja, Vijeće ministara kojim predsjedava predsjednik Republike Turske, može izdavati dekrete koje imaju pravne posljedice.

Prema članu Ustava koji definiše moguće ograničavanje osnovnih prava i sloboda, takva ograničenja su dozvoljena samo ukoliko to situacija u državi zahtijeva, dok god se ne krši međunarodno pravo.

Ni pod kojim okolnostima ne smije se kršiti pravo na život, niko ne smije biti primoran da otkrije svoju vjersku pripadnost, mišljenje ili da bude optužen zbog istih. Kazne ne smiju biti retroaktivne, niti iko smije biti proglašen krivim dok mu krivicu ne dokaže sud.

Al Jazeera