U sukobima na istoku Ukrajine ubijene dvije osobe, 50.000 Rusa na ulicama Moskve protiv okupacije Krima

Povezani članci

• Žena uhapšena pod sumnjom da je izazvala požar u zgradi u Parizu
• Novčane transakcije Trumpovog advokata Cohena: Predsjednik na prodaju
• Predsjednik Brazila Jair Bolsonaro popularniji nego ikad
• Seksualnost i islam: „Kulturalno naslijeđe se potiskuje“
• Odblokiran granični prijelaz između SAD-a i Kanade
• Papa Franjo u božićnoj poruci: Prestanite biti opsjednuti konzumerizmom

Dvije osobe, jedan proruski militant i jedan prolaznik, ubijene su u noći na subotu u Harkivu na istoku Ukrajine, u pucnjavi između radikalnih nacionalista i proruskih aktivista, rečeno je iz policijskog izvora. Najmanje pet osoba je ozlijeđeno.

Proruski aktivisti pokušali su ući u zgradu gdje se nalazila skupina osoba za koje su smatrali da su pucale u petak navečer na proruske prosvjednike, dodao je taj izvor ističući da se radi o preliminarnim informacijama.

Vatru su otvorile osobe koje su se nalazile u zgradi, dodaje se, ne navodeći jesu su proruski aktivisti na nju odgovorili.

Jacenjuk najavio potpisivanje ugovora s EU

Sutra se održava referendum na Krimu na kojem će građani odlučivati o pripajanju Rusiji.

Istodobno, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk najavio je potpisivanje političkog dijela sporazuma sporazuma s EU za 21. ožujka. Mira u Ukrajini nema. U sukobima proruskih aktivista i pristaša nove ukrajinske vlade dvije osobe su izgubile živote.

Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov optužio je Kremlj za izazivanje smrtonosnih nereda.

I dalje nema dogovora Rusije i Zapada. Rusija poručuje da će ustrajati na poštivanju odluke s referenduma koji SAD i EU smatraju nelegalnim. Vrhovna rada Ukrajine raspustila je Vrhovnu skupštinu Krima,a krimski premijer Sergej Aksjonov pozvao je stanovništvo da izađe na referendum i napravi izbor “kojim će se potomci ponositi”. U Moskvi se prosvjedovalo za i protiv sutrašnjeg referenduma, a o cijeloj situaciji u Ukrajini vijeća Vijeće sigurnosti UN-a.

Vijeće sigurnosti UN-a i danas o krizi na Krimu

Vijeće sigurnosti UN-a održat će u subotu izvanrednu sjednicu posvećenu nedjeljnom referendumu na Krimu o tome hoće li se pridružiti Rusiju i na kojoj je predviđeno glasovanje o rezoluciji u kojoj se navodi da referendum ne može imati nikakvu važnost i da ne može predstavljati nikakvu osnovu za bilo kakvu izmjenu statusa Krima, javljaju press-agencije. To je formula, ističe se, koja traži od Rusije da ne pripoji Krim.

Sjednica će početi u 11 sati po lokalnom vremenu, a sazvana je na zahtjev SAD. Time je ovo, u posljednja dva tjedna, sedma sjednica Vijeća sigurnosti UN o situaciji u Ukrajini, jer nijedna dosad, podsjećaju novinski izvjestitelji, nije okončana konkretnim dogovorom.

Inicijativa za sazivanje današnje sjednice došla je iz Washingtona nakon što jučer, u petak u Londonu, ni nakon više sati razgovara američkog državnog tajnika Johna Kerryja i ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova, nije ostvaren napredak, nije pronađen “zajednički jezik” u pogledu krize na ukrajinskom poluotoku Krimu.

U predloženoj rezoluciju za današnju izvanrednu sjednicu VS UN-a poziva se na poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, te naglašava kako je najavljeni referendum kršenje ukrajinskog Ustava. U predloženom tekstu rezolucije se, također, ponavlja privrženost Vijeća sigurnosti UN-a suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama, ističu novinske agencije.

Ukrajina Rusiju optužuje za teške sukobe na istoku

Ukrajinske vlasti optužuju u subotu Rusiju za izazivanje pucnjave u Harkivu na ukrajinskome istoku, u strahu da će Moskva iskoristiti nasilje protiv etničkih Rusa kako bi opravdala invaziju.

Vršitelj dužnosti ukrajinskoga predsjednika Oleksander Turčinov rekao je u parlamentu da je nasilje na istoku zemlje djelo “agenata Kremlja”.

U pucnjavi u noći na subotu ubijena su dvojica mladića od 20 i 21 godinu, a policija je priopćila kako je uhićeno tridesetak osoba s obiju strana. Neredi su počeli kad su se proruski demonstranti potukli s ukrajinskim protivnicima u blizini sjedišta ukrajinskih nacionalističkih organizacija, a obje su grupe bile naoružane.

Ruski vojnici prošli su tjedan zauzeli ukrajinski poluotok Krim uz izgovor da ruska manjina u toj regiji strahuje od novih ukrajinskih vlasti u Kijevu. Službena Moskva objavila je kako je spremna zaštititi svoje sunarodnjake i drugdje u Ukrajini.

Dan nakon pucnjave u Donjecku, također gradu u kojem se uglavnom govori ruski, ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov i harkivski guverner Ihor Baluta optužili su ruske aktiviste da potiču nasilje i pozvali ljude da ne nasjedaju i ne uzvraćaju.

“Večerašnji incident bio je dobro planirana provokacija proruskih aktivista”, rekao je Baluta o okršaju u Harkivu.

Po njegovim riječima, do skupine koja je održavala proruske demonstracije u Harkivu došao je minibus, a ljudi iz njega namjerno su izazvali svađu i zatim se odvezli. Proruski aktivisti krenuli su za njima i pronašli vozilo parkirano pred zgradom u kojoj su uredi ukrajinskih nacionalističkih skupina pa je izbila tučnjava.

“Plaćeni provokatori iz susjedne zemlje organiziraju profesionalne provokacije”, rekao je Avakov i optužio saveznike svrgnutoga predsjednika Viktora Janukoviča koji je uživao potporu Moskve, da financiraju nerede u istočnoj Ukrajini, uz pomoć “ruskih ekstremističkih” snaga.

50.000 Rusa na moskovskim ulicama protiv okupacije Krima

Oko 50.000 Rusa prosvjedovalo je u subotu na poziv oporbenih grupa na moskovskom Puškinovom trgu u Moskvi protiv okupacije Krima i politike koju provodi Kremlj, dok su se istodobno na drugome kraju grada, na Crvenom trgu za politiku službene Moskve zalagale proruski orijentirane grupe.

“Za vašu i našu slobodu”, moglo se pročitati na velikom transparentu što su ga istaknuli prosvjednici koji su se s Puškinova trga uputili prema aveniji Saharov. Novinar France pressea broj prosvjednika procijenio je na 50.000, a policija tvrdi da ih je 3000.

“Ne dirajte Ukrajinu”, i “Ne ratu”, moglo se vidjeti na drugim transparentima koje su nosili prosvjednici svih dobnih skupina ističući ruske i ukrajinske zastave.

“Mislim da je Krim ukrajinski, a unatoč tomu što ondje živi većinsko rusko stanovništvo svoje bi probleme trebali riješiti s vlastitom državom, jer Rusija s tim nema ništa”, rekla je 71-godišnja prosvjednica dodavši kako smatra da je riječ o “okupaciji, o ratu, što je neprihvatljivo za jednu civiliziranu državu”.

Istodobno se na poziv proruski orijentiranih grupa koje podupiru politiku Vladimira Putina, u blizini Trga revolucije i Kremlja, prema procjeni policije okupilo oko 15.000 ljudi.

index.hr