Trumpovi planovi za carine na automobile Loši izgledi

Povezani članci

• Talibani traže hitnu humanitarnu pomoć za Afganistan
• Eskalacija nezadovoljstva građana u Bagdadu, demonstranti upali u parlament
• Brazil: Praćenje koje provodi NSA je neprihvatljiva intervencija na suverenitet zemlje
• Auckland: Oluja ostavila hiljade domova bez električne energije
• Vašington strahuje da će Rusija podstaći rat u Ukrajini
• Za ubistvo predsjednika Haitija osumnjičeni bivši kolumbijski vojnici

Foto: AP /Andrew Harnik – Donald Trump u Ovalnom uredu Bijele kuće

Američka industrija ima od carina na automobile Donalda Trumpa isti strah kao i njemačka – čak i saveznici kritikuju predsjednika za taj plan. Međutim to ga vjerovatno od toga neće odvratiti.

Piše: Ines Zöttl, Washington
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Donald Trump se u ponedjeljak vozio malom brzinom. Sa najviše 15 milja na sat vrludao je u kolicima za golf preko terena u vlastitom luksuznom posjedu Mar-a-Lago u Floridi.

Izvještaj o carinama na auta koji je nekoliko časova prije izdalo Ministarstvo trgovine u Bijeloj kući sigurno nije imao u tašni za golf. Međutim on je u svakom slučaju poznavao sadržaj jer je rađen po njegovom nalogu.

Malo ko sumnja da je istraživanje dovelo do naručenog rezultata: da uvoz inostranih auta prijeti nacionalnoj sigurnosti Amerike. Sada odluka leži kod predsjednika SAD. On može uvesti carine na uvoz BMW, Mercedesa ili Poršea – ili koristiti prijetnju da bi od Evrope dobio ustupke u trgovinskim pregovorima: „Ja volim carine ali ja također volim o njima pregovarati“, rekao je prije odlaska na Mar- a- Lago.

„Pregovarati“ međutim u Trumpovom riječniku znači: Vi ćete učiniti ono što ja hoću, inače ja ću učiniti šta ja hoću. Najkasnije od kako je objavio stanje nužde da bi progurao zid prema Meksiku, svakome treba da je jasno da je 45. predsjedniku SAD malo stalo do prava i zakona.

Čak i partijskim prijateljima postaje sve više neugodno. Obrazlagati carine na auta sa klauzulom o bezbjednosti iz člana 232. je „zloupotreba“ zakona, kritikuje republikanski senator Rob Portman. On zastupa saveznu državu Ohajo gdje će General Motor zatvoriti jednu od svojih tvornica.

Autoindustrija i ekonomisti su jedinstveni u otporu

Međutim čak ni posrnuli američki autokoncern ne raduje se kamenju koje predsjednik prekomorskoj konkurenciji baca pod noge. Jer i auto koji je proizveden u Americi sastoji se, prema proračunima nezavisnog Centra za analize u autobranši (CAR), sa 40 do 50 procenata od uvoznih komponenti. „Ni jedno jedino preduzeće domaće auto industrije nije tražilo ovo istraživanje“, objavio je ogorčeno Savez isporučilaca autodijelova.

Činjenica je da gospodarstvo SAD ima isti strah kao i Evropa od posledica ovih carina. „Za podsjećanje: Auto industrija je udružena u otporu. Isto kao skoro svi ekonomisti. To je strašna ideja“, twitirao je John Murphy, potpredsjednik američke privredne komore. Čak i Trumpovi savjetnici odbijaju ovaj instrument – sa izuzetkom ubjeđenog protekcioniste Petera Navarroa.

Ekonomisti se pribojavaju da će Evropa kao što je najavljeno uzvratiti ako Trump uvede carine od 20 do 25 procenata na auta, sportska vozila i auto dijelove iz uvoza. Ali prije svega oni upozoravaju da će cijenu platiti američki kupac. „Ove carine su porez za američka preduzeća i na kraju će biti dodatni izdatak za potrošača“, predviđaju isporučioci. Prema procjenama CAR svaki prodani auto u SAD poskupio bi prosječno za 2.750 dolara. Posledica: Pad prodaje od 1,3 miliona vozila godišnje – i mogući gubitak 366.900 radnih mjesta u Americi.

Punim gasom u pravcu  konflikta

Američko gospodarstvo još se nada da će Trump carine koristiti samo kao sredstvo pritiska u trgovinskim razgovorima sa Evropom bez da tu prijetnju i ostvari. On je obećao predsjedniku EU Jean – Claude Junckeru da će se za vrijeme trajanja pregovora suzdržati. Međutim u međuvremenu američki pregovarači predbacuju protivničkoj strani da blokira a Trump nema baš veliko strpljenje. To da je EU u 2018. u trgovini sa SAD imala rekordni suficit moglo bi ga dodatno izazvati.

Taktika Bijele kuće je da dokumenta drže što je više moguće tajno. „Oni neće da to daju javnosti da bi predsjednik mogao svoje pretnje držati skrivene“, citira novinski portal Axios jednoga insajdera. Ovaj postupak i u SAD izaziva zabrinutost. Trgovina tajnama „povećava nesigurnost i brigu“, kaže udruženje isporučilaca. Oni su „alarmirani i uzbuđeni“.

U najmanju ruku u ovom pogledu ne postoji osnov za brigu. Indiskrecija u Bijeloj kući je notorna. Šta se tamo događa uvijek nađe put u medije. I često je predsjednik taj koji otkriva šta ga pokreće. Nakon produženog vikenda na golfu mogao bi uskoro opet punim gasom u pravcu kopnflikta.

spiegel.de