Trumpovi izabranici ostavljaju dobar utisak

Povezani članci

• Švicarci na referendumu odbacili protjerivanje stranaca
• Njemačka stagnira, eurozoni prijeti recesija
• Planovi Vladimira Putina: Ustav to sam ja
• Šef turske policije: Uhapsili smo osumnjičenog za napad; Erdogan: Bit će kažnjeni
• Crni scenario guvernera ČNB Jiržija Rusnoka
• Novinari Radija Slobodna Evropa ubijeni u napadu militanata

Donald Trump uznemirava svijet. Trenutno se njegovi najvažniji kandidati za ministre bore sa oštrim pitanjima u Senatu. I šta je vidjeti: pokazuju da su izvanredno pripremljeni – i kritični prema milijarderu.

Piše: Veit Medick– Spiegel.de

Preveo: Ešref  Zaimbegović

U SAD postoje dva svijeta. U jednom je jedan milijarder koji svakodnevno razbacuje takve nesuvislosti da se javlja sumnja koliko ozbiljno treba uzimati Ameriku. U drugom se sve odvija tako ozbiljno i profesionalno da bi se moglo povjerovati da će zemlja uskoro biti vođena prilično kompetentno.

U jednom svijetu je Donald Trump, u drugom njegovi budući ministri. Razlike jedva da mogu biti veće.

Već danima Trumpovi željeni kandidati za kabinet saslušavaju se u Senatu. I što više potencijalnih članova kabineta nastupa utoliko više se čini kao da je budući predsjednik izabrao relativno dobre ljude za svoju ekipu. Oni se prezentiraju sa svoje najbolje strane: savjesni, dobro pripremljeni i prije svega: neovisni. Toliko neovisni kao da Trumpovo pravo na davanje smjernica za njih ne igra nikakvu ulogu.

U četvrtak je na redu bio James Mattis. General sa četiri zvjezdice sa nadimkom “Mad Dog” (“Ljuti pas” prim.prev.) mogao bi biti jedan od najvažnijih Trumpovih ljudi. 66-godišnjak treba da ubuduće vodi Pentagon i time bi bio vrlo relevantan u pitanju kako agresivno će nastupati Amerika u narednim godinama i koliko polaže na alijanse. Predsjednik ne drži puno do starih alijansi. Mattis do njih drži puno. On kaže: “ Moj pogled je da nacije sa partnerima cvjetaju a nacije bez partnera ne.”

 “Izdaja naših vrijednosti”

U stvari cijelo vrijeme saslušanje protiče tako. Da li Sirija, Iran, Rusija ili teror – demokratski senatori nastoje da udare klin između Mattisa i Trumpa time što mu pod nos podmeću Trumpovo dijelom specijalno držanje. Mattis uopšte ne pokušava da brani Trumpa, on jednostavno radi po svome.

Oslabiti Nato tako kao što Trump želi? Ovo smatra Mattis teškom greškom. “O tome sam sa njim već razgovarao. On zna kako ja na to gledam.” Novi kurs prema Moskvi? “Vrlo prijatno približavanje”, kaže Mattis: “Međutim moramo biti realni u pitanju šta Rusija stvarno smjera.” Ako je neophodno treba ubijati rođake terorista da bi se dobio rat protiv Islamske države? “Ja vjerujem da bi takve akcije bile samorazarajuće i izdaja naših vrijednosti.” Ponekad zvuči Mattis kao da je relikt Obamine vlade.

Malo kasnije nastupa Mike Pompeo koji ubuduće treba da vodi CIA-u. Republikanac važi kao prilično tvrdoglav. Budući da  je on nekad rekao da za njega “waterboarding” (“mučenje vodom” prim.prev.) nije mučenje bojali su se mnogi Demokrati najgoreg ukoliko on bude potvrđen kao šef CIA. Ali iznenađenje: u saslušanju on ostavlja sasvim razuman utisak. On insistira na tome da će se CIA uvijek držati prava i zakona. U aferi hakiranja on će razumljivo i dalje slijediti tragove do Moskve. A mučenja? Ne dolazi u obzir. Ne i kad mu Trump naredi? Na takva uputstva neće “ni u kom slučaju” slušati, rekao je Pompeo.

Ne treba se zavaravati: Trumpovi kandidati hoće da budu potvrđeni, oni znaju šta senatori vole da čuji i orijentišu se prema tome. Koji kurs će stvarno slijediti vidjeće se tek onda kad preuzmu dužnost. Još nekoliko problematičnih figura biće ispitivano pred Senatom. Na drugu stranu: distanca prema Trumpu je vrijedna pažnje. Sa svakom kritičkom riječi o Trumpu oni riskiraju da navuku na sebe njegovo nezadovoljstvo. Svi znaju kako je on impulsivan. Saslušanja su kao balansiranje na žici..

 “Ja ne podupirem tu ideju”

Za neke je to i prednost. Naprimjer za Jeffa Sessionsa, konzervativnog senatora iz Alabame. Mogući ministar pravde važi kod mnogih Demokrata kao čovjek sa rasističkom prošlošću. Nije onda čudo da se on više izjašnjavao o Trumpu nego o svojojoj problematičnoj poziciji. U odnosu na neke Trumpove napade bio je upitan da li je seksualno zlostavljanje ako muškarac ženu hvata za intimne dijelove tijela bez njene dozvole. Da, rekao je Sessions, po njegovom mišljenju to je seksualno zlostavljanje. Malo kasnije distancirao se od Trumpovog zahtjeva da ne dopusti ulazak muslimana u zemlju.”Ja ne podupirem tu ideju”, rekao je senator.

I Rex Tillerson je svoje ispitivanje savladao suvereno. Dosadašnji šef Exxon-Mobila, koji do sada nije nikada imao neku političku dužnost ali uskoro treba biti ministar vanjskih poslova SAD imao je prethodnog dana tu i tamo nekoliko poteškoća kad se radilo o detaljima ali inaće se pokazao tako smiren kao da je proveo pola života u Senatu. Za razliku od Trumpa kritikova je rusku aneksiju Krima. Za razliku od Trumpa naglasio je da će se držati Svjetskog ugovora o klimi. A na pitanje da li dijeli mišljenje svoga šefa da nije nikakav problem ako bi Južna Koreja, Saudijska Arabija i Japan imali nuklearno naoružanje Tillerson je rekao: “Ja ne dijelim takvo mišljenje.”

Tillerson bi uprkos tome mogao imati teškoća. Trebaju mu u spoljnopolitičkom odboru glasovi svih republikanaca da bi prošao u drugo kolo. Ali njegova veza sa Kremljom je mnogima u njegovoj partiji podozrela, on važi kao dobar prijatelj Vladimira Putina. Marco Rubio, Trumpov rival u borbi za republikansku nominaciju pokušao je posebno uporno da testira Tillersonovo držanje prema Moskvi. Da li je Putin zbog njegovog angažovanja u Siriji ratni zločinac, pitao je senator.

Tillerson nije dopustio da bude pod pritiskom. Rekao je: “Ja taj termin ne bih koristio.”

spiegel.de

Preveo  Ešref  Zaimbegović