Trumpov izliv gnjeva nakon samita G7: Istorijski debakl iz La Malbaie

Povezani članci

• Neobična bolest koja se javlja kod dece u vreme pandemije
• Evropa pod vodom i snijegom, ljudi i sela odsječeni od ostatka svijeta
• Kerry: Washington ne želi biti promatrač masakra
• SAD: Urušio se deo tunela sa radioaktivnim otpadom
• Sjeverna Koreja već peti dan ima više od 200.000 novozaraženih s covidom
• Pobijedili su, ali nije gotovo: Pola milijuna Rumunja na ulicama tražilo ostavku vlade

Foto: DPA

Između SAD i ostalih država G7 nakon okončanja samita vlada otvoreno nejedinstvo. Trump prijeti partnerima krajem slobodne trgovine.

Piše: Ines Zöttl
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Svoj odnos prema njemačkoj kancelarki opisao je Donald Trump riječnikom člana žirija za izbor ljepotice: Na skali od 1 do 10 on bi odnose sa „Angelom i Emmanuelom i Justinom“ ocijenio najvišom ocjenom, rekao je američki predsjednik u subotu pred odlazak sa sastanka G7 u La Malbaie misleći na Merkel i njenog francuskog i kanadskog kolegu Macrona i Trudeaua.

Kancelarka je malo kasnije jasno rekla koliko drži do Trupove ocjene: ništa. Njen glasnogovornik postavio je fotografiju sa sastanka na kojoj ona pogledom strelja Trumpa koji sjedi. U socijalnim medijima ova fotografija je za nekoliko minuta bila najgledanija.

Samit G7 u Kanadi imao je preliminarnu završnicu u kojoj su se ukazali pogoršani odnosi Amerike i njenih zapadnih saveznika nakon Trumpovog dolaska na vlast. Sad se zna kakvi su odnosi jednih prema drugima. Teško su se „G6“ – Kanada, Japan, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija –nakon dvodnevnog savjetovanja, usaglasili sa SAD na zajedničkoj završnoj izjavi. Dobijen je minimalni konsenzus, u kome je Trump pobjegao od borbe protiv plastičnog odpada u okeanima kao i kod trajne teme klimatskih promjena.

Izliv gnjeva na twiteru

Međutim, jedva da je američki predsjednik otputovao odbacio je i preostalo zajedništvo i povukao je svoju saglasnost na izjavu. „Američkim predstavnicima dao sam uputstvo da ne podrže kominike“, napisao je Trump na twiteru i istvremeno je dodao. „Provjerićemo carine na auta koji preplavljuju američko tržište.“

To je ispad bez presedana: takav istup nije se dogodio u 40 – godišnjoj istoriji foruma G7 i još nikada nijedan učesnik ovog sastanka nije tako nasamario svoje partnere. Ali Trump se nije još uvijek „ispucao“. Malo kasnije direktno je napao kanadsko premijera Trudeaua: Bio je veoma blag i povučen samo da bi ga napao sa leđa. „Veoma lažljivo i slabo.“

Trumpov izliv gnjeva izazvala je najava kanadskog premijera da će Kanada od 1. jula uvesti protivmjere na američke uvozne carine na čelik i aluminijum. Jer stvarno na susretu moćnika pred predivnom kulisom luksuznog hotela Fairmont Le Manoir Richelieu nije došlo do nikakvog približavanja u trgovinskom sporu.

Na konferenciji za štampu prije svoga odlaska Trump nije ostavio nikakvu sumnju na to da će on pojačavati konflikt o američkim kaznenim carinama. „Mi ćemo uraditi ono što je neophodno da bismo zaštitili američku industriju i radnike od nekorektnih trgovačkih postupaka iz inostranstva a takvih ima puno“, rekao je Trump.

Tada je američki predsjednik prešao na ultimativne prijetnje. Druga narodna gospodarstva trebaju SAD više nego obratno. „Oni nemaju izbora“, rekao je Trump i najavio: „To ćemo sada ispravljati. A ako se ne može ispraviti onda sa tim zemljama nećemo trgovati.”

Trump sluša samo jednog savjetnika: svoj stomak

Poslije samita Merkel & Co. treba biti jasno da moraju računati sa svim. Američki predsjednik je u međuvremenu skoro opsjednut temom trgovinskih viškova. To je  skoro jedino izborno obećanje koje on svoga nastupa konzistentno slijedi. I sada povećava brzinu.

Trump je uveo carine na uvoz čelika i aluminijuma u SAD a onda je ukinuo izuzetke za Evropu, Kandu i Meksiko. Razgovori o novoj postavci sjevernoameričkog ugovora o slobodnoj trgovini Nafta su praktično propali, pregovori sa Kinom su u zastoju. One koji se kao ministar finansija Steven Mnuchin pokazuju spremni za kompromis jedva da ko sluša.

Predsjednik SAD sluša samo još jednog savjetnika: vlastiti stomak. Njegov nonšalanti prijedlog za vrijeme sastanka da se jednostavno ukinu sve carine i trgovinske barijere u okviru grupe G7 od drugih učesnika je shvaćen kao retorički. Konačno bio je to Trump koji je sahranio pregovore o transatlanskom dogovoru TTIP i okončao transpacifičko partnerstvo TPP.

Politika prazne stolice

Trumpova odluka da se postavi protiv najužih saveznika je „više nego djetinjasti izliv gnjeva ili pokušaj da privuče pozornost“, zabrinuto konstatuje “Washington Post”. On „time potkopava vrijednosti koje G7 treba da osiguraju.“

Već u pripremi sastanka američka administracija je signalizirala drugim glavnim gradovima da nije zainteresirana za zajedničke stavove kako je to uobičajeno u tradicionalnoj završnoj izjavi samita. Prema portalu “BuzzFeed” pokušali su pregovarači iz Vašingtona čak da razvodne i pasaže o nasilju nad ženama. Trump je doputovao sa jednom listom u kojoj je za svaku zemlju naveo šta je dužna SAD zbog trgovinskih viškova ili niskih izdvajanja za odbranu.

Predsjednik je koristio politiku prazne stolice da bi ventilirao svoju nezainteresovanost i prezir prema saveznicima. Prvo je doputovao sa zakašnjenjem. Slijedećeg jutra pojavio se na radnom doručku sa 17 minuta zakašnjenja a onda kasnije oprostio se prije vremena na put za Singapur gdje će se u utorak sastati sa sjevernokorejskim diktatorom  Kim Jong Unom.

Što uspješniji bude njegov sastanak sa Kimom utoliko tvrđe će Trump nastupati u trgovinskom sporu sa Evropom. Većina posmatrača u Vašingtonu očekuje da će predsjednik svoje twiter prijetnje za uvoz automobila ostvariti. Glavni protivnik u ovom sporu: Njemačka.

Argument Merklove da njemački automobilski koncerni u SAD stvaraju mnogo radnih mjesta ostavlja američkog predsjednika hladnim. I kad njemačka preduzeća grade tvornice u SAD to su ustvari „montažni pogoni”, piše Trumpov gospodarski savjetnik Peter Navarro u aktuelnom gostujućem prilogu u “New York Times”. Tako naprimjer SUV koga BMW proizvodi u Južnoj Karolini ima samo 25 do 35 procenata američkih dijelova.

Navarrosov zaključak: Predsjednik Trump “ima pravo braniti industriju koja je odlučujuća za našu nacionalnu sigurnost.” Ovim načinom gledanja automobilska industrija pripada tamo.

spiegel.de