Trump protiv Kine: „Ovaj trgovinski rat može postati još gori“

Povezani članci

• Snaga za svjetsko gospodarstvo
• UN: Rekordnih 71 milion raseljenih u svijetu
• U New Yorku viši nivo sigurnosti zbog ubistva Soleimanija
• Filipini: Osam osoba smrtno stradalo u poplavama
• Ban Ki-moon osudio nasilje u Siriji
• Siemensov “deal” sa masovnim ubicom Asadom

Kaznene carine Donalda Trumpa na proizvode iz Kine opterečuju američke potrošače, kaže ekonomista David Weinstein. Ovaj stručnjak govori o odmazdi iz Pekinga – i upozorava Evropljane.

Intervju vodio: Claus Hecking

Foto:AFP

Luka Qingdao: „Kina ima još nekoliko otvorenih mogućnosti da učini odmazdu.“

Ton je oštar: „Oni su prekršili dogovor“, govori američki predsjednik Donald Trump u srijedu većer u pravcu svoga trgovinskog partnera. „To oni ne mogu činiti. platiće za to.“

Oni, to je u ovom slučaju Kina – drugo najveće gospodarstvo svijeta, nakon SAD. I najveći konkurent u borbi za ekonomsku prevlast na globusu. Već više od godinu dana vode ove dvije države trgovinski rat, time što nameču carine na proizvode druge strane.

Ovoga četvrtka počinje nova runda pregovora koja bi trebala donijeti saglasnost, sada međutim može završiti u katastrofi. Američki predsjednik Trump već je zaprijetio da će važeće kaznene carine na kineske proizvode od petka povećati sa 10 na 25 procenata. Kina će odgovoriti kontra mjerama.

Američki ekonomist David Weistein smatra posledice takve eskalacije dramatičnim. Već sada, izračunao je on, moraju američki potrošači plačati za trgovinski rat, jer su proizvodi koje kupuju postali skuplji.

SPIEGEL ONLINE: Profesore Weinstein, Vi ste zajedno sa stručnjacima univerziteta Princeton i Federal Reserve Bank of New York istraživali kakve posledice na američko gospodarstvo imaju dosadašnje kaznene carine Donalda Trumpa na kineske proizvode. Kakav je rezultat?

Weinstein: Američki potrošači moraju platiti kompletne carine. Naša istraživanja pokazuju da su viši troškovi uzrokovani carinama skoro 100% prebačeni na cijene tih proizvoda. Kineska izvozna preduzeća skoro da uopšte nisu snizili svoje prodajne cijene.

SPIEGEL ONLINE: Zašto ne?

Weinstein: Mi pretpostavljamo da to leži na nesigurnosti. Niko ne zna da li će predsjednik kaznene carine za jedan tjedan još jednom povećati, ostaviti iste ili ukinuti. Dakle mnogi proizvođači rađe čekaju. Ako bi jednom snizili cijene bilo bi teško potom ih ponovo povećati.

SPIEGEL ONLINE: O kojim iznosima se radi?

Weinstein: Carine su iznosili krajem 2018. oko tri milijarde dolara mjesečno. Vlada kasira novac, američki potrošači to plačaju.

SPIEGEL ONLINE: Dakle, preraspodjela od građana na državu.

Weinstein: Međutim građani trpe osim toga i dalje finansijske štete, u poslednje vrijeme oko 1,4 milijarde dolara mjesečno.

SPIEGEL ONLINE: Kako to?

Weinstein: Zato što mnogi Amerikanci iz nužde kupuju skuplje proizvode od konkurencije. Jedan primjer: Zbog carina poraste cijena kineskog proizvoda od 1.000 na 1.100 dolara. Naš konzument dakle kupuje konkurentni vijetnamski proizvod za 1.090 dolara. Država nema prihode od carina a potrošač mora platiti 90 dolara više. Svi ovi gubici sumiraju se na 1,4 milijarde. A inflacija je zbog carina porasla za oko 0,3 procentna boda.

SPIEGEL ONLINE: Javno negodovanje zbog toga drži se dosada u granicama. Zašto?

Weinstein: Zato što malo ljudi primječuje poskupljenje. Carine pogađaju prije svega dobra koja se ne kupuju svaki dan, kao naprimjer mašine za veš. Ili također poluproizvode kao naprimjer čelik. Kad se cijena auta poveća zbog kaznenih carina ljudi to ne dovode u vezu sa trgovinskim ratom. To je tako često sa protekcionizmom: Nekoliko malo preduzeća značajno profitiraju od toga – a mnogo ljudi gubi pomalo novca.

SPIEGEL ONLINE: Kako djeluju kineske kontra carine?

Weinstein: Naš izvoz soje u Kinu je kolabirao. Vlada je farmerima zbog toga do sada morala dati više od sedam milijardi dolara odštete. A ukupan izvoz američkog gospodarstva u Kinu je 30% niži nego prošle godine.

SPIEGEL ONLINE: Za ovaj petak Trump je najavio dalje kaznene carine. Carine na kineski uvoz u vrijednosti od 200 milijardi dolara trebaju porasti sa 10 na 25%.

Weinstein: To bi bila značajna eskalacija. 25% procenata carine na proizvode velikog trgovinskog partnera, to u SAD nije više bilo od tridesetih godina. Ovaj korak bi još više opteretio potrošače. A mogao bi izazvati još mnogo jaču kinesku protu reakciju. Kineska vlada ima na raspolaganja još nekoliko otvorenih mogućnosti da izvrši odmazdu. Ovaj trgovinski rat može postati još mnogo ružniji.

SPIEGEL ONLINE: Šta mislite time? Režim u Pekingu je već uveo carine na većinu uvoza iz SAD.

Weinstein: Mnogi multinacionalni američki koncerni imaju proizvodne pogone ili kćerke firme u Kini. Kineska država može ovim preduzećima znatno otežati život. Znate li da je u martu 2018. naš predsjednik twitovao: „Trgovinski ratovi su dobri i jednostavni za pobjediti“. 14 mjeseci kasnije je jasno: Ovaj trgovinski rat nije jednostavno dobiti. I koliko je jednostavno započeti trgovinski rat toliko je teško okončati ga. Do sada nema ni riječi o tome da bi predsjednik ukinuo kaznene carine.

SPIEGEL ONLINE: A šta je sa Evropom? Prema proračunima kilskog Instituta sa svjetsko gospodarstvo naše gospodarstvo bi moglo profitirati od eskalcije u trgovinskom ratu protiv Kine – jer će evropski proizvodi zbog kaznenih carina postati konkurentniji.

Weinstein: Kratkoročno bi Evropa mogla biti dobitnik. Međutim veliko pitanje je: Ako naš predsjednik poveća carine protiv Kine – hoće li Evropa biti slijedeći cilj? Slijedećih tjedana on mora odlučiti da li će uvesti dodatne carine na automobile iz EU. A on često govori o tome kako želi zaštititi američku autoindustriju.

O osobi: David E. Weinstein, 55, je profesor ekonomije na New Yorker Columbia University. Tamo ovaj ekonomista vodi Carl-S.-Shoup  katedru za japansku ekonomiju.

Preveo : Ešref Zaimbegović