Trump na samitu G7: Predsjednik u Biaricu popustio pristalicama slobodne trgovine

Povezani članci

• EU i Velika Britanija: Stroga digitalna pravila za novo doba
• Tillerson: Nema mjesta mržnji i nasilju u SAD-u
• Predsjednik Irana: Žene moraju imati jednaka prava kao i muškarci
• Nigerija gori
• Novi problemi zaduženih zemalja
• IOM: Najmanje 100 migranata poginulo u prevrtanju čamca u Mediteranskom moru

 Foto: Reuters

Piše: Julia Löhr
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Američki predsjednik Donald Trump je na glasu da slijedi gospodarskopolitičku smjernicu: Amerika first. Nasuprot tomu na samitu G7 u Biaricu ovoga vikenda prezentirao se u neubičajenoj ulozi: kao veliki pobornik slobodne trgovine. Kao prvo Trump je širio optimizam što se tiče trgovinskog ugovora između SAD i Velike Britanije nakon Brexita. „Uskoro ćemo moći zaključiti trgovinski ugovor“, rekao je Trump u nedjelju nakon sastanka sa britanskim premijerom Borisom Johnsonom. To će biti „veoma veliki“ pakt.

Potom je najavio da SAD i Japan stoje „neposredno pred zaključivanjem“ bilateralnog trgovinskog ugovora. „To će biti jedan od najvećih dogovora koji smo ikada imali sa Japanom“, rekao je Trump.

Ova poruka mogla bi biti i signal u pravcu Kine. Sa Središnjim carstvom vodi Trump trgovinski rat sa stalno novim kaznenim carinama, koji je u petak uveće dostigao novi stepen eskalacije. Trump je najavio: „Našim odličnim američkim preduzećima ovim se naređuje da odmah traže alternativu za Kinu.“ SAD su najveća nacionalna ekonomija na svijetu, na drugom mjestu je Kina, na trećem Japan.

Praznina ostaje

Međutim i sam Boris Johnson, koji je inače na kursu približavanja sa Trumpom, gleda na Trumpovu eskalaciju prema Kini kritički i nije to krio u Biaricu. „Mi smo za trgovinski mir“, rekao je on novinarima u prisustvu Trumpa. „Velika Britanija je u proteklih 200 godina enormno profitirala od slobodne trgovine. Mi ne podnosimo carine.“ A za trgovinski ugovor sa SAD Johnson je rekao: „ Ja znam, da će biti još teških razgovora.“ On ima veliki respekt od trgovinskih razgovora sa Amerikancima.

Umjesto, od nekih posmatrača pribojavane, podjele u G7 na 5+2 konstelaciju – Francuska, Njemačka, Italija, Kanada i Japan protiv Trumpa i Johnsona – ostalo je, u najmanju ruku u trgovinskim pitanjima, kao i prošle godine kod opšteg nerazumjevanja za Trumpov kurs. U Berlinu se očekuje da će se tvrde najave Trumpa slijedećih mjeseci još pojačati, konačno u SAD predstoje u novembru 2020. slijedeći predsjednički izbori. Trump, koji se kandiduje za drugi mandat, stoji pod pritiskom. Gospodarstvo slabi ne samo u Evropi, nego i tamo.

Međutim uprkos Trumpovim ambicijama za slobodnu trgovinu sa Japanom i Velikom Britanijom – jedna praznina ostaje u Biaricu: pitanje kako će ići dalje između SAD i EU. Sredinom maja Trump je odluku o carinama na evropske automobile odložio za pola godine. Ustvari sada bi se trebalo razgovarati o sveobuhvatnom trgovinskom ugovoru ali pregovori nisu čak ni započeli. To leži na tome da Trump – slično kao u slučaju Japana – želi izvoziti više poljoprivrednih proizvoda. Međutim to francuski predsjednik Macron ne želi uzimajući u obzir interese  francuskih zemljoradnika.

Ostvaruje li se Trumpova strategija?

Tako dolaze sve bliže visoke carine, koje će prije svega pogoditi njemačke proizvođače automobila. Njihov izvoz u SAD se u poslednje vrijeme čak povećao za 7 posto. To da je nedavno Macron pokrenuo pitanje digitalnog poreza za američke internet koncerne ne pojednostavlja stvar. Nato je Trump zaprijetio sa višim carinama na francusko vino.

Za njemačka preduzeća je složena situacija brizantna i zbog toga jer bi ih Amerikanci uskoro mogli postaviti pred izbor: Koje tržište je važnije – naše ili Kina? Njemački proizvođači kao BMW i Daimler imaju velike proizvodne pogone u SAD. Međutim mnogi od ovih automobila ne ostaju u zemlji nego se izvoze u Kinu. Za ponedjeljak je planiran bilateralni sastanak između Trumpa i kancelarke Merkel. Na agendi će biti i kontroverzni gasovod Sjeverni tok 2.

Da li će uspjeti Trumpova strategija da što je moguće više industrije vrati u SAD? Ekonomisti imaju svoje sumnje. „Uvozne carine stvarno vode ka stvaranju više vrijednosti u industriji, ako se zemlja koja ih uvodi ima spoljnotrgovinski deficit“, kaže Gabriel Felbermayr, predsjednik instituta za svjetsko gospodarstvo u Kilu. Inostrane firme mogu izbjeći carine samo ako proizvode u zemlji. To važi i onda ako inostranstvo odgovori sa kontra carinama.

Felbermayr međutim kaže i slijedeće: „Čak i kada novostvorena vrijednost u industriji raste bruto domaći proizvod pada u trgovinskom ratu. To važi i za Trumpovu Ameriku i njen trgovinski rat sa Kinom.“ I gospodarski stručnjak Lars Feld je ubjeđen da Trump oštečuje svoju zemlju u trgovinskom sporu sa Kinom. „SAD će spoznati da uvozne carine neće vratiti izgubljena radna mjesta u industriji.“

faz.net