Trump i američki koncerni Jao nama kad se on razbjesni
Izdvajamo
- U Bijeloj kući se danas pravi gospodarstvo a ne gospodarska politika. Ko to ne osjeća osjetiće neukrotivu bijes predsjednika. Svejedno da li mali poduzetnik ili berzanski koncern.
Povezani članci
Foto: AFP Predsjednik SAD Donald Trump sa svojim vicepredsjednikom Mike Penceom i motociklima Harley u februaru 2017.
Piše: Ines Zöttl, Washington
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Trajalo je samo jedan dan dok nije pokleknuo jedan od najvećih koncerna Amerike. Proizvođač lijekova Pficer saopštio je da su razmislili i da povlače odluku o povećanju cijena lijekova. Šef uprave Ian Read odmah je dao objašnjenje: „Današnja iscrpna diskusija sa predsjednikom Donaldom Trumpom“.
U stvari radilo se manje o dugom razgovoru a više o kratkom twitu Trumpa, koji je prisilio farmaceutskog giganta na zaokret. „Pfizer i drugi trebaju se stidjeti što su bez razloga povećali cijene medikamenata“, napisao je Trump i zaprijetio: „Mi ćemo na to odgovoriti.“
Za američkog predsjednika preduzeća iz njegove zemlje su instrumenti njegove politike – i ne rijetko i objekti njegovih ličnih svađa. Trump se smatra onim koji na velikom terenu kapitalizma odlučuje o dobitnicima i gubitnicima i dozvoljava si da figure na tabli povlači po svome nahođenju.
Gospodarstvo umjesto gospodarske politike
U Bijeloj kući se danas pravi gospodarstvo a ne gospodarska politika. Ko to ne osjeća osjetiće neukrotivu bijes predsjednika. Svejedno da li mali poduzetnik ili berzanski koncern.
Tako kao šef Pfizera Reid mogu svi menadžeri u svojim upravama uživo vidjeti šta se može dogoditi ako neko odlučuje na osnovu računa dobitka i gubitka a ne prema željama Trumpa.
Otkako je Harley – Davidson najavio da će zbog trgovinskog rata dijelove svoje proizvodnje preseliti u inostranstvo napada Trump proizvođača motocikla sa tiradom twitova koja konči u neuvijenom pozivu na bojkot. Predsjednik, koji se nakon nastupa u Bijelu kuću u bašti fotografisao pred falangom crnih Harley – Davidsona sada nudi svoju pomoć inostranoj konkurenciji. „Administracija sarađuje sa drugim proizvođačima motocikla koji žele doći u SAD.“
Kako je opasna predsjednička ekskomunikacija u visoko politiziranom društvu u SAD iskusio je jedan mali restoran u Virdžiniji. Vlasnica Red Hena u Leksingtonu izbacila je Trumpovu glasnogovornicu Sarah Huckabee Sanders iz svoga restorana. Ona za to nije dobila samo jedan Trumpov twit koji je njen restoran ponizio kao „prljav“, nego su slijedile prijetnje bombama, marširanje demonstranata pred njenim lokalom i nebrojeni mailovi mržnje Trumpovih pristalica. Restoran je zatvoren na dva tjedna – međutim uništavajuća kritika njene sposobnosti kuhanja mogla bi posao trajno oštetiti.
Foto: AP – “Red Hen”- restoran u Leksingtonu
Ne samo čisti verbalni napadi
Moglo bi se to odbaciti kao gospodarski beznačana epizoda u jednoj razdijeljenoj zemlji. Ali svaki puta kada predsjednik SAD online interveniše ljudi na berzi gube (ili dobijaju) ogroman novac. Pfizer nije bio jedini farmaceutski koncern koji je podigao cijene. Prema jednom izvještaju banke Wells Fargo poslednjih mjeseci su porasli troškovi za više od sto medikamenata. No samo Pfizer je pogodila Trumpova ljutnja. Ostali su tiho pokupili svoje dobitke.
Predsjednik se ne ograničava samo na verbalne atake. Prema jednom izvještaju Washington Posta on lično poziva šeficu pošta SAD da udvostruči cijene za pakete Amazona i drugih. Trump mrzi osnivača Amazona Jeffa Bezosa, čija Prima– ponuda ima više članova nego on birača. Međutim predsjednik prije svega cilja na kritički “Washington Post”, koji pripada Bezosu.Trump je divlje odlučan oštetiti Amazon citira magazin “Vanity Fair” jednog insajdera. „Ovo ovdje je rat.“
I drugi predsjednici hvatali su se u koštac sa gospodarstvom. Međutim Trumpova receptura iz ultra mirkomenadžmenta, samovoljne i lične politike je jedinstvena. Kada se ljuti na stanicu CNN on napada njenog osnivača Time Warner. Stanici NBC prijeti sa oduzimanjem licence. Trump se umiješao u postupak fuzije Time Warner i AT&T isto tako drsko kako je uzeo na zub lanac robnih kuća Nordstrom nakon što su modne marke njegove kćerke Ivanke izuzete iz njihovog asortimana. Lista preduzeća sa kojima se uhvatio u koštac je tako dugačaka da je “Wall Street Journal” u međuvremenu uspostavio “Trump Target Index” – od Apple do Toyote.
Nove metode kako se nositi sa ljuticom u Bijeloj kući
Američki predsjednik se odnosi prema najvažnijem gospodarstvu svijeta kao prema malom proizvođaču vijaka u provinciji u kojoj vlada patrijarh. U junu je dao uputstvo ministru energetike da „pripremi neophodne korake“ da bi se zaustavilo zatvaranje neprofitabilnih termo i atomskih elektrana. U ideju vlade spadalo je i to da se distributori energije prisile da kupuju struju od ovih postrojenja. Na olakšanje mnogih posmatrača mnoge ideje kao ova izgube se nakon kratkog vremena.
Mnoge američke firme su osim toga naučile kako se nositi sa ljuticom iz Bijele kuće: oni javno prezentiraju svoje poduzetničke odluke kao njegov uspjeh ili umiruju Trumpa simboličnim ustupcima koji im daju mir.
I Pfizer je svoj zaokret obilježio malom fusnotom: Odluka o cijenama važi do kraja godine. Tada će, tako može kalkulirati manadžer Reid, Trump će već odavno imati drugu žrtvu svoje pištoljaške politike.