Traženje nasljednika šefa Evropske centralne banke: Teško naslijeđe Maria Draghia

Povezani članci

• Podemos: Španija i Grčka nemaju isto ekonomsko stanje
• SAD protjeruje saudijske kadete nakon pucnjave na Floridi
• Njemačke pivovare protiv škriljca: Fraking će onečistiti našu vodu
• U Francuskoj još jedno suđenje bivšem predsjedniku Sarkozyju
• STRAŠAN PAD POPULARNOSTI: Merkel poražena u rodnom kraju
• Corbyn i izumiranje centra

Foto: Andreas Arnold/ Bloomberg via Getty Images Mario Draghi

Mandat predsjednika Evropske centralne banke (ECB) bliži se kraju – i još jednom se slave zasluge Maria Draghia. Međutim on svome nasljedniku ostavlja jedva rješive zadatke.

Preveoo i uredio: Ešref Zaimbegović

Već stoljećima je Sintra mjesto ljetnog osvježenja portugalske više klase. Kraljevi, industrijalci i veleposjednici izgradili su palače i vile u brežuljkastom šumovitom području zapadno od Lisabona. Ljeti blaga klima nudi ugodno hladni kontrast prema pregrijanim ljetovalištima kao Estoril i Cascais.

Ovaj mondeni ambijent već godinama svakog proljeća privlači aktuelne i bivše donosioce odluka Evropske centralne banke, ekonomiste i novinare. Tri dana se tada u jednom luksuznom hotelu i susjednom samostanu tako strašno debatuje o konjunkturi i novčanoj politici kako to odgovara običajima bankara: ubjedljivo monotono i dosadno ali na najvišem akademskom nivou.

Ove godine dvije teme natkriljuju Sintra forum: 20. rođendan evra i bliski kraj mandata predsjednika ECB Maria Draghia na čiju inicijativu je pokrenut Sintra forum.

Kao što je kod jubileja uobičajeno većina nedostataka se zaboravlja a oni se pritom stvarno ne mogu previdjeti: Političke i ekonomske centrifugalne sile u monetarnom prostoru evra su ogromne, kao i zaduženost javnih i privatnih domaćinstava. Desničarski populisti svuda pokušavaju da sruše zajedničku kuću. Italijanska vlada razmišlja o izdavanju mini državnih obveznica bez dospijeća i kamata – što dođe isto kao i jedna vrsta paralelne valute prema evru. Facebook je sa svojim planovima za vlastitu kripto valutu već jedan korak dalje.

Osim toga: Draghi odlazi u oktobru nakon osam krizom obilježenih godina bez ijednog povećanja kamatnih stopa – i njegov nasljednik još nije pronađen. Što također znači da su šanse predsjednika Bundesbank Jensa Weidmannsa za ovaj vrhunski posao bolje nego ikada.

Nijemac i njegovi najtvrđi konkurenti za poziciju šefa ECB se također ovih dana nalaze u Sintri i mogu svjedočiti tomu kako sakupljena novčanopolitička elita hvali Draghia kao maloga princa. O mnogim kriznim žarištima govori se u svakom slučaju samo površno što ovaj skup tendenciozno pravi sablasnim. Tako je Oliver Blanchard, nekadašnji glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kao govornik na večeri poslao poruku lojalnosti velikom predsjedniku.

Bilo mu je „ogromno lično zadovoljstvo“ da se može obratiti Draghiu prilikom njegovog posljednjeg nastupa u Sintri, rekao je Blanchard. Odlazeći predsjednik ECB radio je pragmatično i kreativno i pokazao je izuzetan politički instinkt. Za svoj angažman u spašavanju evra Draghi pripada u „Panteon očeva Evrope“.

Draghi zna šta hoće

Blanchardovo oduševljenje Draghiem i njegovim novčano političkim pristupom da se protiv kriza bori sa mnogo jeftinog novca nije lažno: Već dugo vremena on obilazi zemlje sa parolom da obzirom na rekordno niske kamate konačno treba dopustiti više državnih dugova i inflaciju. To odgovara duhu vremena. Mnogi ekonomisti se zalažu za to da se naprave programi koji će biti finansirani dugovima da bi se investiralo u infrastrukturu i obrazovanje. U Njemačkoj popularno fiksiranje na izbalansirani proračun i smanjenje dugova nije na drugim stranama nikada imalo puno pristalica.

I sam Draghi se izdašno hvalio. Njegova, posebno u Njemačkoj sporna, izjava iz 2012. godine da će evro spasiti po svaku cijenu (“whatever it takes”), navodno je okončala krizu državnog zaduženja. Poslovne banke su zahvaljujući pooštrenom nadzoru ECB u dobroj kondiciji. A Evropski sud je ECB – a time prije svega njega samoga – ojačao u tome da specijalne mjere kao kupovina državnih i korporativnih obveznica bez sumnje spadaju u skup instrumenata centralne banke.

Ukratko, taj čovjek zna šta hoće. I stvarno je dosegao svoj najviši cilj: Održanje evrozone u najtežim vremenima. Međutim on svome nasljedniku ostavlja pakleni posao. Jer posebno ishod italijanske drame je ekstremno nesiguran; to ima snagu da razbije evrozonu.

Zadaci će biti teži

Da će vremena opet biti tmurnija najavio je Draghi već početkom juna kada je iznenađujuće izjavio da bi se mogle povećati kaznene kamate koje banke već neko vrijeme plaćaju kada preko noći ostavljaju novac kod ECB. Time emisiona banka želi pojačati davanje kredita evropskom gospodarstvu. U Sintri je Draghi ponovo jasno rekao da je za to spreman – i time odmah isprovocirao ljutiti twit američkog predsjednika.

Donald Trump se boji za konkurentsku sposobnost američkog gospodarstva i vrši pritisak na svoga vlastitog šefa centralne banke da snizi kamatne stope. Napadati emisionu banku i njenu nezavisnost danas spada u standardni repertoar brojnih šefova vlada i ne samo u autokratskim državama.

Do kraja tjedna moglo bi biti jasno ko će na jesen naslijediti Draghia. A jedno je jasno: Ko god to bude morat će skoro ostvariti čudo. Sljedeći šef ECB mora sa 20 godina još mladu instituciju braniti od napada spolja, spriječiti da evropsko gospodarstvo padne u recesiju, održati evrozonu, naći izlaz i modusa trajne krize i pritom pametno komunicirati.

Draghi je puno od toga uradio i zato je na rastanku slavljen. Međutim njegov nasljednik mora biti minimalno tako dobar kao on. Jer zadaci će biti teži a ne lakši.

spiegel.de