Tajna BND studija: Američka nafta mijenja svijet

Povezani članci

• U zakašnjeloj potrazi za identitetom
• Predsjednik Južnoafričke Republike podnio ostavku
• Iznenadni sastanak Trampa i Kima u demilitarizovanoj zoni
• Nigerija proglasila vanredno stanje zbog širenja ebole
• Chaveza ispratilo dva milijuna ljudi
• ISIL pljačka drevna mjesta u Iraku i Siriji

Nova nalazišta gasa i nafte obezbjediće USA nezavisnost od Bliskog istoka. To će radikalno promjeniti politiku zemalja u Golfskom zalivu. Do ovog zaključka dolazi jedna povjerljiva studija njemačke Savezne obavještajne agencije. Kina bi bila veliki gubitnik – Njemačka bi spadala u dobitnike.

Berlin – Povjerljiva studija savezne obavještajne službe, o kojoj izvještava tiskovna agencija Reuters, dolazi do zaključka da će USA, zbog novih bogatih zaliha gasa i nafte izgubiti interes za Golfski region. Na osnovu ogromnih zaliha gasa i nafte iz škriljca mogle bi USA od najvećeg uvoznika energenata u svijetu, do 2020. godine  postati izvoznik. Time bi se promjenio i odnos moći između USA i rastuće Kine.

Osnova svemu je upotreba nove tehnologije tzv. fracking. Sa ovom tehnologijom moguće je povećana proizvodnja gasa i nafte u USA np. u sjevernoj Dakoti ili Teksasu. Pritom se gas i nafta izdvajaju iz škriljca horizontalnim bušenjem sa primjenom visokog pritiska, hemikalija i vode. Nalazišta su prema procjenama Internacionalne agencije za energiju (IEA) tako velika da bi USA mogla do 2020. dostići Rusiju i Saudijsku Arabiju kao najveće proizvođače nafte.

Preokrete na svjetkom tržištu energije na osnovu nalaza u USA očekuju stručnjaci već odavno. U BND studiji analiziraju se sada najvažnije gospodarske, finansijske i geostrategijske posledice. Prema izvještaju Reutersa ove posledice su dramatične  za međunarodne odnose i kretanja u odnosima moći USA i Kine:

• USA su se do sada masivno politički i vojno angažovale na Bliskom i Srednjem istoku zato čto su bile zavisne od tamošnjih isporuka energije.Studija BND predviđa da bi se USA uskoro mogle kompletno odreći isporuka iz tog regiona. Time bi „ vanjskopolitička i sigurnosnopolitička sloboda djelovanja“ za vladu u Washingtonu značajno porasla. Među ostalim bi prijetnja Irana na zatvaranju prolaza Hormus izgubila na  snazi jer snabdjevanje zemlje ne bi zavisilo od isporuka iz arapskih zemalja.

• Veliki gubitnik ovakvoga razvoja mogla bi biti Kina, prognozira studija. Ta zemlja će, sa svojom nezaustavljivo rastućom potrebom za sirovinama, ubuduće kupovati polovinu arapske nafte. Time raste ovisnost od Golfskog regiona u času kada Kina još ne raspolaže sa dovoljno vojnih kapaciteta da bi mogla štititi važne transportne putove. Dosada je, pišu autori studije, američka flota, u koju su investirane milijarde, osiguravala sigurnost i slobodu trgovinskih putova. Od toga je također, prije svih, profitirala Kina. Sa stalnim smanjenjem interesa za sigurnost isporuka sirovina np. iz Saudijske Arabije opadaće u Washingtonu i spremnost da stalno ulaže milijardske iznose u vojne kapacitete u ovom području. „ Osjetljivost kineskih puteva energetskog snabdjevanja“ će dakle rasti a manevarski prostor USA prema potencijalnim rivalima će se značajno povećati.
• Dalji gubitnik ovoga razvoja i otvaranja novih nalazišta nafte  biće zemlje Opec           i, prije svih, Rusija. Kod zemalja Opec opadaće njihova moć na tržištu jer bi USA do 2020. mogle postati najveći prizvođač nafte na svijetu.
• Rusija opet, kao glavni isporučilac za Evropu, mora računati sa konkurencijom, jer će npr. Njemačka svoje potrebe na fosilnim sirovinama pokrivati sve više iz zemalja koje su do sada snabdjevale USA, kao Nigerija. Opadanje potražnje iz USA već sada je dovelo do toga da je ponuda nafte i gasa  na svjetskom tržištima veća od potražnje što vodi ka značajnom padu cijena. Istovremeno studija kaže da „Njemačka na drugoj strani spada u dobitnike i mogla bi svoju sigurnost u snabdjevanju energijom znazno povećati.“

BND očekuje također da će , kao rezultat vlastite proizvodnje nafte i gasa,  USA gospodarstvo ponovo povećati konkurentnost. U USA se računa sa oko tri miliona novih radnih mjesta do 2020. i na osnovu toga što će električna energija biti znatno jeftinija nego u np. u Njemačkoj. Na taj način će USA biti atraktivna kao lokacija za firme koje trebaju mnogo energije. Cijena gasa je, prema podacima stručnjaka, još više pala.

Prvi puta bi mogle USA, na osnovu drastično sniženog uvoza i povećanog izvoza fosilnih sirovina, dobiti pod kontrolu svoj ogromni trgovinski i platni deficit. Do 2020. bi se deficit mogao upoloviti, što bi pojačalo ulogu dolara kao vodeće svjetske valute, pišu autori studije.

spiegel.de

preveo i prilagodio  Esref Zaimbegović