Svađa između Macrona i Trumpa: 100 posto carine na šampanjac? Pa šta?

Povezani članci

• Nasilje ne prestaje, propali razgovori Janukoviča i opozicije
• ‘Avganistan je pakao’: Pristalice pokojnog avganistanskog generala o talibanskoj torturi
• Arapska liga traži od Turske da odmah povuče vojnike iz Iraka
• Godišnjica protesta na Tjenanmenu: Vlast strahuje od novih nemira
• Kabul: Tri hrvatska vojnika ranjena u napadu bombaša
• Obustavljena potraga za preživelima u Dnjipru, broj mrtvih porastao na 45

Foto: Evan Vucci/ AP

Donald Trump prijeti Francuskoj sa kaznenim carinama do 100 posto ako ne povuče digitalni porez na firme kao Amazon ili Google. Njemačka se u tom konfliktu drži po strani – prije svega iz straha.

Piše: Georg Blume, Paris
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Francuski odgovor je bio nedvosmislen: „Nikada, nikada, nikada nećemo odustati od opravdanog zahtjeva da oporezujemo internetske gigante“, najavio je pariski ministar finansija i gospodarstva Bruno Le Maire pun samouvjerenja.

Tome je prethodio verbalni napad predsjednika SAD, još jedan u nizu. Kratko prije odlaska na Nato samit u London Donald Trump je zaprijetio da će uvesti carine do 100 posto na francuske uvozne proizvode u SAD u vrijednosti od 2,2 milijarde evra. Kao protumjeru Francuzima za u međuvremenu uvedeni poznati digitalni porez.

Nekoliko sati kasnije Trump je susreo svoga direktnog suparnika, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona – i progovorio opet u nešto pomirljivijem tonu: „Možda ćemo doći do povoljnijeg poreza za obje strane“, stavio je u izgled američki predsjednik na zajedničkoj konferenciji za štampu u Londonu. Ovdje se radi o „malom sporu“. Međutim radi sigurnosti ostao je pri svojoj prijetnji. Konačno EU tretira njegovu zemlju u trgovinskim pitanjima „veoma, veoma nekorektno“.

Da je ovome posvećeno malo pažnje može biti kriv paralelni sukob između Macrona i Trumpa oko Nato-a, koji se preklapa sa trgovinskim konfliktom. Međutim, dugoročni dogovor između Pariza i Vašintona i u trgovinskim pitanjima nije na vidiku. Macronu je suviše stalo do digitalnog poreza. A Trumpu suviše lako pada da ponizi Francusku pred cijelim svijetom.

Pritom obje strane imaju opravdane zahtjeve. “Mi pomažemo Evropi”, rekao je Trump u pravcu Macrona i ciljao je na američki trgovinski deficit sa Evropom koji je već 2018. iznosio 114 milijardi dolara i u prvoj polovini 2019. porastao je za još 18 posto.

Francuski trgovinski suficit sa SAD se u ovom periodu povećao za čak 50 posto. To je potvrda za to da je relativno visoki gospodarski rast u SAD pomogao francuskim preduzećima, dok je relativno slaba konjuktura u Evropi kočila američki izvoz. Da li je tada bio pravi trenitak za francusku vladu da uvede „porez iz vedra neba“, kao što to sada Trump predbacuje Macronu?

Njemačka se boji ljutnje predsjednika SAD

Francuski predsjednik je doduše digitalni porez najavio već u svome izbornom programu u proljeće 2017. On je u Francuskoj nazvan GAFA porez jer ako prve treba pogoditi Google, Amazon, Facebook i Apple. U početku je Macron vjerovao da će porez na američke digitalne koncerne moći lako učiniti privlačnim za druge partnere u EU. Međutim tada se usprotivio njegov najvažniji partner: Njemačka.  Jer njemačka vlada se bojala upravo toga šta prijeti sada Francuskoj: ljutnja američkog predsjednika – i kaznene carine kao protumjera. Ionako se Njemačka već boji mogućih carina protiv autoindustrije – oni ne žele situaciju još više zapaliti.

Međutim, Macron i njegov nadležni ministar Le Maire ne odustaju. Digitalni porez je bio važna tačka za njih i u prošlim evropskim izborima. Oni su htjeli dokazati antievropskoj konkurenciji desničarskih ekstremista Marine Le Pen da Evropa ne podliježe SAD.

U predizbornoj kampanji išlo je sasvim dobro. Međutim, najkasnije nakon izbora pariska vlada ostala je sama. Berlin nije htio učestvovati. Tako je Le Maire prošlog ljeta u francuskom parlamentu branio čisto francuski digitalni porez. Mogući prihodi su doduše procjenjeni prije u milionima nego u milijardama. Ali radilo se o principu.

O tome se i dalje radi. I to na obje strane. Trump jedva da može pretpostaviti da će sa porezom na francuski šampanjac i druge ekstravagantne stvari made in France trajno popraviti svoj katastrofalni trgovinski bilans. Ali prijetnja izgleda dobro.

Vinogradari su zasad izuzeti

Odmah u ponedjeljak u Parizu pale su berzanske vrijednosti poznatih francuskih proizviđača luksuznih proizvoda kao što je LVMH (Louis Vuitton Moet Hennessy). Ko bi još mogao sumnjati u Trumpovu želju za vlašću nad stvarno bogatim? Šef LVMH Bernard Arnault važi prema francuskom gospodarskom magacinu “Challenges” kao trenutno najbogatiji čovjek na svijetu sa imetkom u vrijednosti od 109 milijardi dolara.

Međutim Macron ne gubi u ovom konfliktu. Svaka direktna izmjena udaraca sa Trumpom podiže njegov ugled kod kuće. A ako to u Francuskoj pogađa prije svega najbogatije, političke štete su ograničene. Kod firmi kao što je LVHM ne predstoje nikakva masovna otpuštanja.

Prijeteće američke carine mogle bi više štetiti običnim francuskim vinogradarima. Međutim njih je Trump zasada izuzeo sa liste kaznenih carina.

Da li će na kraju profitirati oba, i Trump i Macron, od istog trgovinskog teatra? Radi se tu ipak o previše novca. Jer sveobuhvatni digitalni porez, kako se on diskutuje u OECD, Organizaciji za gospodarski razvoj i saradnju industrijskih država, donio bi vladama stotine milijardi nevih poreskih prihoda. Francuska varijanta bila bi jedna mnogo blaža. OECD pritom traži cjelosvjetski kompromis, dosada također i na zahtjev SAD. To je dalo dosada argument njemačkoj vladi da ne slijedi samostalan potez Pariza. Međutim, prema najnovijim izvještajima SAD trenutno blokiraju savjetovanje u OECD o digitalnom porezu. Je li to samo protumjera protiv drske Francuske?

Trump je u Londonu dao do znanja da ako neko treba oporezovati Google, Amazon, Facebook i Apple onda su to SAD. Upravo to želi Macron spriječiti sa evropskim digitalnim porezom koji bi oprezovao konzum digitalnih službi na licu mjesta u Evropi. Dakle borba će još dugo trajati. A i Berlin će se jednoga dana morati odlučiti na kojoj strani stoji.

spiegel.de