Sutra se obilježava četvrt stoljeća od pada Berlinskog zida

Povezani članci

• Irma se približava Floridi, u toku hitna evakuacija
• Opet smo namagarčeni
• Američki infektolog: Omikron soj hara svetom, nevakcinisani su najveći problem bolnicama
• Svjetske sile danas pregovaraju s Iranom o nuklearnom programu
• Iranske vlasti navele da su pogubile četvoro ljudi zbog navodne špijunaže za Izrael
• Neonacističke grupe koriste Instagram za regrutiranje mladih ljudi

Četvrt stoljeća od pada Berlinskog zida, simboličkog kraja hladnog rata i početka ujedinjenja Njemačke u nedjelju će u Berlinu obilježiti kancelarka Angela Merkel i drugi vodeći njemački politčari, a, pretpostavlja se, i brojni građani koji će biti na središnjoj proslavi obljetnice. Berlin će ponovo biti podijeljen, ovom zgodom ne zidom nego svjetlom, i ne 28 godina nego tri dana. Braća Marc i Christopher Bauder pustit će u zrak osam tisuća osvijetljenih balona i to uzduž nekadašnje ničije zemlje u dužini od 15 kilometara.

To  da će četvrtak, 9. studenoga 1989. godine, postati povijesni dan plod je, kao i često u povijesti, slučaja. Politbiro istočnonjemačke komunističke partije odlučio je da će svima koji žele izbjeći otvoriti granice, što je značilo i otvaranje granice između dviju njemačkih država, ali i između dvaju Berlina podijeljenih zidom.

Odluka na snazi?

Istog dana istočnonjemačka vlada odlučila je da odluka stupa na snagu 10. studenoga kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se o svemu obavijeste graničari. No, nitko o tome nije obavijestio glasnogovornika partije Günthera Schabowskog koji je na konferenciji za novinare, pred brojnim stranim novinarima, objavio tog 9. studenoga da odluka stupa na snagu. Na upit novinara CBS-a Toma Brokawa znači li to da odluka stupa na snagu odmah, neinformirani Schabowski odgovorio je potvrdno.

Uoči obilježavanja obljetnice mediji se prisjećaju malih ljudi koji su imali važnu ulogu u velikom događaju. Novinari Reutersa razgovarali su s Haraldom Jägerom, istočnonjemačkim potpukovnikom koji je prije 25 godina naredio otvaranje graničnog prijelaza na Berlinskom zidu. On je bio jedan od onih pripadnika granične službe zbog koje je granične prijelaze trebalo otvoriti 10. studenoga i koji je zbog neinformiranosti Schabowskog bio pod velikim pritiskom. Prisjetio se da je prije nego što je odlučio otvoriti prijelaz satima pokušavao dobiti upute nadređenih, a pokušavao je saznati što da radi s 20.000 ljudi okupljenih na njegovom graničnom prijelazu.

Bez opiranja naredbi

Kad mu je bilo svega dosta, dakle zavlačnje i odugovlačenja nadređenih, Jäger je povukao 46 naoružanih graničara i otvorio prolaz. Jäger je u graničarima služio od 1961. godine, godine u kojoj je izgrađen Berlinski zid.
– Moj svijet se urušavao i osjećao sam kao da su me moja partija i moji zapovjednici ostavili samoga. Bio sam silno razočaran, ali sam osjećao i veliko olakšanje jer je sve završilo mirno, a moglo je biti potpuno drugačije, prisjetio se Jäger za Reuters.

Njegovu su naredbu graničari primili s nevjericom i on ju je morao ponoviti. Jäger je kazao da se nisu opirali naredbi, ali jesu oklijevali »jer su znali da se događa nešto što se ne bi trebalo događati i da je to što se događa nepovratno. Odmah su shvatili«. Kasnije su mu njegovi potčinjeni kazali »bravo, Haralde«. Nekoliko sati nakon što je Jäger oko 23.30 sati otvorio granični prijelaz u ulici Bornhomer otvoreni su i drugi granični prijelazi između tada još uvijek dvaju Berlina i dvije Njemačke.

novilist.hr