Stranka desnog centra GERB dobija bugarske izbore, pokazuju izlazne ankete
Povezani članci
- U izraelskom napadu stradali i zaposlenici UN-a
- Fabijus: Nove sankcije ako ako separatisti napadnu Marijupolj
- Kupite kokain u samoposluzi
- Tisuće migranata ‘odustaju od pokušaja ulaska u Ameriku’
- Više od milijun djece mlađe od pet godina gladuje u Južnom Sudanu
- Naučnici upozoravaju da ‘zdravlje’ Zemlje slabi
Foto: AP Photo/Valentina Petrova
Izlazne ankete u Bugarskoj pokazale su u nedjelju da je partija desnog centra GERB bivšeg premijera Bojka Borisova, stranka povezana sa slučajevima korupcije, vjerovatni pobjednik bugarskih parlamentarnih izbora.
Prema paralelnim anketama koje su provele agencije “Alpha Research”, “Market Links” and “Gallup International”, izbore dobija GERB, a druga je partija Nastavljamo promjene.
Moglo bi proći nekoliko dana prije nego što se objave konačni zvanični rezultati. Ako potvrde izlaznu anketu, Borisov će dobiti mandat za formiranje svog četvrtog kabineta.
Međutim, za njega će biti težak zadatak da stvori stabilnu vladajuću koaliciju, budući da je većina političkih grupacija unaprijed odbila bilo kakvu saradnju sa njegovom strankom GERB, ocjenjuje AP.
Prijevremeni izbori uslijedili su nakon što je krhka koalicija predvođena Petkovom izgubila nepovjerenje u junu. On je kasnije tvrdio da je Moskva koristila taktiku “hibridnog rata” da sruši njegovu vladu nakon što je odbila da plati račune za gas u rubljama i naredila proterivanje ruskih diplomata iz Bugarske.
Parlamentarni izbori u Bugarskoj 2. oktobra su četvrti u manje od dvije godine, a glavna izborna tema pred dolazak zime bila je skok cijena kao posljedica rata u Ukrajini.
Rat u Ukrajini je bio takođe jedna od vodećih tema izborne kampanje.
Proruska partija Preporod, čiji je lider Kostadin Kostadinov pozvao na “punu neutralnost” Bugarske u ukrajinskom ratu, dobit će više od 11 posto glasova, u odnosu na 4,9 posto na prethodnim izborima, pokazuju ankete.
Zbog dubokih podjela između najvećih partija gotovo je nemoguće formirati održivu koalicionu vladu, što bi produžilo političku krizu i dodatno pogoršalo ekonomsku situaciju u najsiromašnijoj članici EU, ocjenjuje AP.