Spriječava li jedan stari zakon ponovni izbor Donalda Trumpa?

Povezani članci

• Politička ekonomija na latinskoamerički način
• Rusi zloupotrebili Zbignjeva Bžežinskog, a Balkanci, po običaju, naseli
• Salman Ruždi u kulturnim ratovima
• Papa: Države trebaju biti sekularne
• Jedno dobro delo svakog dana: Savet za bolji svet
• Leh Valensa zahteva: Gej poslanike u magareće klupe!

Foto: Bernd von Jutrczenka/dpa

Jedan zakon iz vremena nakon građanskog rata, koji pogađa više saveznih država SAD-a, mogao bi Trumpa zaustaviti da se ponovo kandiduje za predsjednika SAD-a.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Špekulacije koje Donald Trump, njegova porodica i saveznici sami stalno podgrijavaju, počele su dok je još trajao njegov mandat – on bi se mogao ponovo kandidovati za predsjednika SAD-a.

Trenutno on, doduše, nema nikakvu zvaničnu funkciju ali je u svojoj partiji i dalje najutjecajnija ličnost. Njegov govor za vikend u Arizoni pred stotinama pristalica održan je ustvari kao podrška republikancima koji se tamo kandiduju za mjesto guvernera. Međutim, brzo su se probudila sjećanja na njegove vlastite predizborne nastupe. Njegov govor bio je skoro isključivo o njegovim vlastitim uspjesima i ambicijama. Međutim, jedan stari zakon iz vremena nakon građanskog rata mogao bi stajati na putu novoj kandidaturi Donalda Trumpa.

Donald Trump: Sprječava li zakon iz 19. stoljeća njegov ponovni izbor?

Zakon iz 1868. godine zabranjuje osobama, koje su se zaklele da će braniti Ustav zemlje, ali su nakon toga učestvovali u ustanku protiv SAD-a, da obavljaju dužnost na državnom ili saveznom nivou. To se odnosi na šest saveznih država na jugu SAD-a: Sjeverna Karolina, Južna Karolina, Džordžija, Alabama, Florida i Luizijana koje su mogle nakon građanskog rata biti ponovno primljene u Uniju – ali ustanici se nisu mogli kandidovati za funkcije. U američkom predsjedničkom izbornom sistemu za izbor predsjednika sve ove države imaju zajedno 88 elektora, što je 33 posto od broja potrebnog za pobjedu. Osim Džordžije, Trump je 2020. u svim ovim državama pobijedio Joe Bidena.

Stručnjaci su izjavili za Huffington Post da zakon, Odjeljak 3 14. amandmana američkog Ustava, još uvijek važi. Međutim, tekst implicira da zakon mora proći kroz Kongres. Sa dvotrećinskom većinom kako u Domu tako i u Senatu može Kongres izglasati da se ograničenja ukinu – i tada bi se Trumpovo ime moglo u ovih šest država ipak pojaviti na glasačkom listiću.

Njegovi politički protivnici, kako demokrate tako i članovi Republikanske partije, smatraju Donalda Trumpa odgovornim za smrtonosne nemire na Kapitolu 6. januara 2021. godine. Trump svoj poraz na izborima 2020. nije podnio i širio je neodržive tvrdnje o navodnoj izbornoj prevari od strane Demokratske partije oko Joa Bidena. On je podsticao svoje pristalice i pozivao ih da krenu na Kapitol da bi „pokazali snagu“ i sebi „povratili zemlju“. Postupak oduzimanja mandata – postupak protiv Donalda Trumpa zbog podsticanja na pobunu završio se mjesec dana kasnije sa oslobađajućom presudom jer se nije stvorila dvotrećinska većina za osudu.

Donald Trump: Nakon juriša na Kapitol u fokusu saveznici

Zakon iz 1868. cilja na pojedinačne osobe koje žele da se kandiduju. Može li se dakle Donaldu Trumpu nova kandidatura u ovim državama zabraniti? Ron Fein iz organizacije „Free Speech For People“ ima namjeru da tako izazove Trumpa ukoliko bi se ovaj ponovo kandidovao za predsjednika. Grupa već cilja na Trumpove saveznike i Madison Cawthorna koji bi se htio ponovo kandidovati za Kongres. Navodi se da je igrao ulogu na Trumpovom skupu 6. januara 2021.

I u drugim državama SAD-a kao i u District of Columbia (glavni grad SAD-a) mogao bi ovaj zakon pomoći da se kandidati pravnim putem diskvalifikuju, kaže Fein. On polazi od toga da bi takav pravni napad na kandidaturu Trumpa mogao ići do Vrhovnog suda – jedna „potencijalno komplikovana“ situacija.

fr.de