Spor oko vojnih izdataka: Zašto Donald Trump nije u pravu

Izdvajamo

• „Trump će ući u istoriju kao jedan od najkatastrofalnijih likova 21. stoljeća“, twitira bivši šef CIA John O. Brennan. Na CNN je bivši pukovnik i vojni stručnjak Ralph Peters izjavio da je Trump sramota za SAD i sa pravom ga drugi šefovi država posmatraju kao „dijete kod psihijatra“. Peters izrazito uzima u zaštitu Angelu Merkel: „Želio bih da imamo jednu takvu predvodnicu. Umjesto toga nama vlada budala.“

Povezani članci

• Grčkoj odobren kredit od 9,2 milijarde eura
• Putin od EU-a traži reviziju sporazuma o pridruživanju Ukrajine
• Trumpov zet ‘zaboravio’ prijaviti 10,6 miliona dolara
• UN i Save the Children: Još jedan milion djece u Jemenu na ivici gladi
• Bolničarka u Madridu, prva osoba zaražena ebolom van Afrike
• Snažne eksplozije odjeknule na aerodromu u Briselu: 11 osoba poginulo, više povrijeđeno

 Foto: REUTERS

„Trump će ući u istoriju kao jedan od najkatastrofalnijih likova 21. stoljeća“, twitira bivši šef CIA John O. Brennan. Na CNN je bivši pukovnik i vojni stručnjak Ralph Peters izjavio da je Trump sramota za SAD i sa pravom ga drugi šefovi država posmatraju kao „dijete kod psihijatra“. Peters izrazito uzima u zaštitu Angelu Merkel: „Želio bih da imamo jednu takvu predvodnicu. Umjesto toga nama vlada budala.“

Piše: Roland Nelles, Washington
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Evropski put američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov nastup na Nato samitu u Briselu određuju političku debatu i u SAD. Dok na Trumpovoj omiljenoj stanici Fox News njegove vjerne pristalice kao što je moderator Sean Hannity uobičajeno pjevaju pohvalne, nekritičke pjesme o navodnoj državničkoj sposobnosti predsjednika dotle među stručnjacima na drugoj strani političkog spektra vlada otvoreno zaprepaštenje.

„Trump će ući u istoriju kao jedan od najkatastrofalnijih likova 21. stoljeća“, twitira bivši šef CIA John O. Brennan. Na CNN je bivši pukovnik i vojni stručnjak Ralph Peters izjavio da je Trump sramota za SAD i sa pravom ga drugi šefovi država posmatraju kao „dijete kod psihijatra“. Peters izrazito uzima u zaštitu Angelu Merkel: „Želio bih da imamo jednu takvu predvodnicu. Umjesto toga nama vlada budala.“

Ustvari sve je isto kao i uvijek kad Trump vodi politiku: Mnogi stručnjaci čupaju kosu ali njegovi pristalice su oduševljeni jer im on stvara utisak da pokazuje drugim državama kako se snalazi u svijetu.

Pritom je jasno: Trumpova argumentacija u pitanju vojnih izdataka je puna proturječnosti. Pri detaljnijem razmatranju pokazuju se njegove tvrdnje i njegovi zahtjevi kao konfuzni ili jednostavno pogrešni. Tri jednostavna primjera.

1.Pitanje novog cilja od 4 procenta

Trump bi htio da Njemačka i druge države Nato vrlo brzo izdvajaju najmanje dva posto svoga domaćeg proizvoda za odbranu a najbolje čak četiri posto. Tako je on objašnjavao na Nato samitu u Briselu. Četiri posto? Ako bi Njemačka stvarno slijedila Trumpov cilj od četiri posto onda bi vojni budžet Berlina narastao na ogromnih 130 do 140 milijardi evra jer Njemačka ima sa odstojanjem najveći bruto domaći proizvod u EU. Njemačka armija bi tada bila vojni gigant, koji bi sa lakoćom prerastao Rusiju (trenutno oko 60 milijardi evra). Njemačka bi čak dostigla izdatke Kine (142 milijarde evra u 2018.). Sa pogledom na njemačku i evropsku istoriju bilo bi naivno vjerovati da bi se ovo kod susjednih država (čak i pri najboljoj volji) moglo smatrati kao povećanje bezbjednosti. Rusija bi se sigurno odgovarajuće masivno naoružavala da bi se štitila od navodne opasnosti sa zapada. Rizik vojnog konflikta bi neizbježno rastao.

2. Pitanje ogromnog vojnog budžeta SAD

Trump se rado hvali time da SAD finansiraju skoro same bezbjednost Evrope i za to izdaju mnoge milijarde dolara. SAD imaju stvarno sa odstojanjem najveći budžet odbrane. On iznosi 3,5 posto američkom bruto domaćeg proizvoda a to je oko 680 milijardi dolara. Ali: To što SAD toliko izdvaja za odbranu je naravno prvo stvar njih samih i njihove vlastite odluke. Barack Obama kao američki predsjednik prvo je povećao budžet a onda ga smanjio na nezadovoljstvo vojske i industrije naoružanja. Trump je nastupio sa obećanjem da će budžet opet povećati i time osigurao za sebe glasove mnogih vojnika i oficira i pripadnika njihovih porodica. Obećano im je i značajno povećanje plata što i samo košta milijarde.

Ono što Trump u svojim računicama prešućuje je činjenica da od američkog budžeta samo mali dio ide za bezbjednost Evropljana. Vojska služi prije svega vlastitoj sigurnosti i vlastitim interesima SAD. Amerika je kao “Super-Power” aktivna širom svijeta i ima ogromnu flotu podmornica na atomski pogon, nosača aviona, ima baze u Pacifiku i Indijskom okeanu, aktivna je u svemiru i istražuje skupe raketne odbrambene sisteme koji služe samo za zaštitu SAD. Osim toga sektor odbrane je ogromna baza zapošljavanja jer milioni Amerikanaca žive od izdataka za vojne potrebe bilo direktno kao vojnici ili indirektno kao radnici u industriji naoružanja. Taj novac se dakle vraća u američke džepove i doprinosi stabilizaciji američkog narodnog gospodarstva.

Evropljani su Trumpovu taktiku već prozreli. Kad su se prije svih kancelarka Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron htjeli omeđiti ljutitog Trumpa na tajnoj kriznoj sjednici u četvrtak Macron je progovorio otvoreno. Konkretno je predbacio Trumpu da sa ovim apsurdnim zahtjevom za povećanje evropskih budžeta za odbranu želi prije svega potporiti vlastitu industriju naoružanja. Sa mnogim novim narudžbama u milijardama za tenkove, minobacače ili avione iz američke proizvodnje želio bi da napuni knjigu narudžbi vlastitih koncerna. Amerika, rekao je Macron, bi time automatski profitirala. Trumpu se ne radi o bezbjednosti nego o dobrom poslu. Sa bezbjednošću Evrope to ima stvarno malo veze.

3. Pitanje dobrog američkog oružja i zaposlenja

Donald Trump ne taji da je zahtjev za većim izdacima za naoružanje povezan i sa ciljem da Evropljani kupuju američko oružje. „SAD proizvodi najbolje oružje“, hvalio se on u Briselu. „Najbolje rakete, najbolji topovi, najbolji avioni“. Takav je Trump: On ima dušu malog trgovca, koji uvujek pravi posao i njuši veliki ulov ako se svi budu naoružavali. On obećava svojim pristalicama „posao, posao, posao“. Oni mu oduševljeno kliču.

Ono šta Trump ne govori: Zemlje kao Francuska ili Njemačka bi kod povećanog naoružanja jedva naručivale oružje u SAD. Već decenijama ove države same proizvode niz sistema, među njima helikoptere, brodove, borbene avione i tenkove. Njemačka 2017. nije ni među 20 najvećih kupaca oružja od SAD. Glavni kupci američkog oružja su države kao Japan ili Saudijska Arabija. Masivno naoružavanje u Evropi bi dakle i dalje jačalo evropsku industriju naoružanje – i činilo je jakim konkurentom američke industrije.

Uz to dolazi činjenica da neke trgovine sa oružjem nisu za Amerikance automatski dobar posao: Oni često kod siromašnijih zemalja moraju davati cjenovne popuste ili nuditi sufinansiranje. Neki partneri traže da se oružje u dijelovima proizvodi u njihovoj zemlji. To znači da će mnogo novih radnih mjesta nastati prije u Aziji ili Bliskom istoku nego u američkom “Rust Beltu” ili Teksasu. Studije potvrđuju osim toga da danas državne investicije u područje zdravstva ili alternativne energije mogu stvoriti jedan i pol put više radnih mjesta nego one u industriju naoružanja.

U ovim područjima Trump uostalom planira smanjenje budžeta. Naravno.

spiegel.de