Slovenija zbog krize rasprodaje ‘nacionalno blago’

Za potvrdu vladine odluke da se državni udjeli u ‘prvom svežnju’ poduzeća koja zbog financijske situacije i radi privlačenja stranih investitora prodaju glasovalo je 46 zastupnika, 20 je bilo protiv, a dva glasa bila su suzdržana.

Ministar financija Uroš Čufer je u uvodu jednosatne, emocijama nabijene rasprave zastupnika naglasio je da će se postupci prodaje odvijati transparentno i profesionalno i uz kontrolu državne revizije i protukorupcijske komisije kao mehanizama kako bi se spriječile nepravilnosti, te upozorio da je zbog ranijih slučajeva, u kojima su se postupci privatizacije u Sloveniji onemogućavali, međunarodni investicijski kredibilitet države padao.

Unatoč tome, više je zastupnika oporbe izrazilo sumnju da će prodaja državnih udjela biti transparentna, a vladu lijevog centra Alenke Bratušek optuživali su da je odluku o prodaji donijela naglo i pod pritiskom, odustavši od svojih ranijih stajališta kako ‘rasprodaje’ državne imovine neće biti.

Da su načelno nenaklonjeni prodaji državne imovine u raspravi pred glasovanje isticali su i zastupnici koalicijskih Socijalnih demokrata (SD), rekavši da je to bila jedna od najtežih odluka koju su donijeli, ali da to čine svjesni stanja u državi, dok su zastupnici oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS), koju vodi bivši premijer Janez Janša, vladi Alenke Bratušek zamjerali da je promijenila stajalište prema privatizaciji koje je ranije zastupala i da je lista poduzeća za prodaju, koju je bila pripremila prijašnja vlada, bila bolja i strateški promišljenija.

Slovenski poslovni analitičari upozoravaju da vlada Alenke Bratušeku prvi svežanj privatizacije državnih udjela nije stavila poduzeća poput Petrola i osiguravajućeg društva Triglav, za koja bi u sadašnjem trenutku mogla dobiti najviše, te da su na listi za prodaju i neke tvrtke koje će teško biti prodati, bilo zato jer unatoč dokapitalizacijama posluju s gubitkom ili su u postupku utvrđivanja opravdanosti dokapitalizacije državnim sredstvima. To se odnosi i na Elan, Novu Kreditnu banku Maribor, te zrakoplovnu kompaniju Adria Airways.

Ocjenjuju da bi iz sadašnjeg svežnja najviše bilo moguće dobiti prodajom Telekoma Slovenije, a strani investitori već su pokazali zanimanja za neke uspješne proizvodne tvrtke poput Heliosa.

Službenih procjena koliko bi se moglo dobiti prodajom ovog dijela državne imovine nema. Slovenski ministar financija Stanko Stepišnikgovorio je prošlog mjeseca o svoti koja se kreće između 500 milijuna i jedne milijarde eura, a poslovni dnevnik “Finance” da bi cijena za državne udjele u njima, uz premiju prilikom prodaje, mogla iznositi oko 740 milijuna eura.

Slovenija privatizacijom želi dati signal stranim investitorima, ali i Europskoj komisiji koja od Slovenije očekuje bržu privatizaciju radi stabilizacija njenih javnih financija, te smanjivanje uloge države u korporativnom upravljanju budući da se računa da je u Sloveniji državni sektor u bankama i poduzećima prevelik.