Slijedi li nakon Brexita i politički i ekonomski pad? Kriza banaka u Italiji pogodit će cijeli svijet

Povezani članci

• Globalizacija i populizam
• SAD izbacuje kineske kompanije sa Njujorške berze
• Neredi u Izraelu poslije usvajanja prvog zakona u spornoj reformi pravosuđa
• IDIL opljačkao 1,5 milijardi dolara u Siriji i Iraku
• Primirje u Siriji uglavnom se poštuje, ali humanitarna pomoć ne dolazi redovito
• Turska traži završetak misije NATO-a u Egejskom moru

U Italiji se produbljuje bankovna kriza koja se može proširiti na ostale zemlje, a najesen izazvati političke i ekonomske potrese u cijeloj EU. Posljedice bankovne krize pogoršat će stanje u Italiji, dovesti do pada vlade Mattea Renzija, izvanrednih izbora i vjerojatne pobjede Pokreta pet zvjezdica, koji traži da država odbaci euro i preispita svoj položaj u EU, upozoravaju zapadni mediji. Nakon Britanije, koja je u lipnju izglasala odlazak iz EU, Italija može biti sljedeća na redu.

Startni pucanj za nevolje vjerojatno će se opaliti 29. srpnja, kad regulatorna agencija EU (EBA) treba objaviti rezultate ispitivanja zdravlja europskih banaka, tvrdi portal Politico. Očekuje se da će EBA talijanskim bankama naložiti novu dokapitalizaciju, kako bi pokrile dio od 360 milijardi eura nenaplativih kredita, koji su posljedica dugogodišnjeg propadanja gospodarstva. Talijanske banke imaju najveći udio nenaplativih kredita u EU, više od 17 posto, a njihova vrijednost jednaka je četvrtini BDP-a te zemlje.

Sanacija banaka

Premijer Renzi želi banke sanirati uz državnu pomoć od barem 40 milijardi eura, ali to mu ne dopuštaju nova pravila EU-a od ove godine. Banke više ne smije spašavati država, nego se moraju sanirati ponajprije same, na račun njihovih vlasnika, kreditora, a djelomice i štediša. Renzi se već mjesecima nateže s Europskom komisijom i Njemačkom tražeći za Italiju izuzeće od novih pravila, ali je naišao na otpor njemačke kancelarke Merkel. Stoga su banke prepuštene sebi.

Renziju nije presudno to što će gubitke banaka pokrivati imućni, već to što će teret pasti i na obične građane koji drže čak 46 posto bankarskih dugova, tvrdi Politico. Banke su građanima masovno prodavale svoje dugove putem obveznica, obećavajući kamate. Građani su svojim ušteđevinama kupovali te obveznice, ne znajući da su gotovo bezvrijedne. Kad krene sanacija, ostat će bez novca. Da bi izbjegao pobunu građana, Renzi ih želi kompenzirati. Samo sanacija najstarije banke u svijetu, Monte dei Paschi di Siena, pojest će oko pet milijardi eura ulaganja građana, prema procjeni MMF-a. Rješenje još nije nađeno. Ako Renzi krene u državno spašavanje banaka, Italija će doći u oštar sukob s Bruxellesom i Berlinom. Ako bude čekao prekrštenih ruku, doživjet će politički brodolom u Italiji.

Kulminacija u studenom

Bankarska kriza potaknut će recesiju, socijalne i političke nevolje koji će u Italiji kulminirati najkasnije u studenom, nakon što vlada provede najavljeni referendum o ustavnim promjena, ocjenjuju promatrači. Taj referendum, neovisno o njegovu sadržaju, pretvorit će se u glasanje za ili protiv vlade, a ako ne prođe, Renzi je najavio ostavku. Renzi će teško politički preživjeti referendum, jer je oporbeni Pokret pet zvjezdica – koji je nedavno pobijedio na izborima u Rimu i Torinu – već postao najpopularnija stranka u zemlji, a žestoki je kritičar institucija EU-a.

– Više nije pitanje hoće li biti talijanske bankovne krize, već koliko teško će ona pogoditi ostatak svijeta, kažu američki analitičari iz Geopolitical Futuresa. Financijska kriza iz Italije, uvjereni su, prelit će se u Europu. Procjenjuju da će najteže biti pogođena Francuska, jer njezine banke od talijanskih izravno potražuju čak 278 milijardi dolara. Druga po izloženosti je Njemačka (91,6 milijardi), zatim SAD (50), Španjolska (48,6), Nizozemska, Švicarska i Austrija, prema Banci za međunarodna poravnanja (BIS).