Saudijski prijestolonasljednik i nestali novinar
Divlji sin

Povezani članci

• Vijeće UN-a pokreće međunarodnu istragu zbog represije nad demonstrantima u Iranu
• Cohen: Prekršio sam zakone u korist Trumpa
• Republikanci traže kaznu za Kubu zbog akustičnih napada
• Cipras o turskim upadima u vazdušni prostor Grčke
• Kako se završavaju priče o kugi?
• Euroazijska unija biće službeno formirana 1.januara

Divlji sin" />

Foto: Reuters

Angela Merkel hvali Saudijsku Arabiju kao faktor stabilnosti na Bliskom istoku. Ne samo sadašnji nestanak novinara Jamala Khashoggija pokazuje da je ta slika prevaziđena. Krivicu za to nosi prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.

Preveo i priredio: Ešref Zaimbegović

Nešto loše moralo se dogoditi Jamalu Khashoggiju. Prije šest dana u utorak oko 13.30 sati ovaj novinar imao je termin u istambulskom konzulatu svoje domovine Saudijske Arabije. Od tada nema nikakvih znakova da je na životu.

Turski vladini krugovi optužuju kraljevstvo da su ubili Khashoggija. Istraga je prema svemu utvrdila da je tim od 15 agenata doputovao u Istanbul, u konzulatu su ubili novinara i iznijeli ga izvan zemlje.

Saudijska Arabija odbacuje ovu optužbu– ostaje međutim dužna da da ubjedljivo objašnjenje šta se desilo sa  Khashoggijem. Saudijci tvrde da je on, nakon kratkog vremena, napustio konzulat. Dokaz za to Rijad ne daje.

Nadzorne kamere, koje snimaju ulaz i izlaz iz konzulata, bile su u utorak nažalost van funkcije. Khashoggijeva zaručnica Hatice Cengiz kategorično odbija da je on napustio konzulat. Ona je do ponoći uzaludno čekala čovjeka koji ju je trebao sljedećeg dana oženiti.

Vjerovatna su dva scenarija: Ili je Khashoggi stvarno ubijen u konzulatu ili su ga agenti odvukli u Saudijsku Arabiju. U svakom slučaju odgovornost za njegovu sudbinu je u rukama saudijskog režima. A ako jedan prominentni kritičar politike vladajuće kuće nestane u jednom saudijskom konzulatu to se ne može desiti bez znanja i odobrenja jakog čovjeka u Rijadu: prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, bolje poznatog pod njegovom skraćenicom MBS.

U januaru 2015. njegov otac Salman preuzeo je kraljevsko prijestolje u Rijadu. Time počinje i uspon njegov sina ljubimca Mohammeda. Prvo je tadašnjeg  29–godišnjaka postavio za ministra odbrane. U junu 2017. proglasio je MBS za svoga nasljednika. U proteklih tri i pol godine današnji 33–godišnjak iz osnova je promijenio kurs svoje zemlje kako  unutrašnje tako i vanjskopolitički.

Njemačka obavještajna služba (BND) predvidjela je takav razvoj. Već u decembru 2015. – MBS nije bio još ni u prvim redovima saudijske kraljevske porodice – upozorila je njemačka tajna služba nadležna za inostranstvo na tadašnjeg ministra odbrane: „Dosadašnja obazrivo diplomatsko držanje starijih vodećih članova kraljevske porodice biće zamijenjena impulsivnom intervencionom politikom“, stajalo je tada u analizi BND.

Postoji opasnost da MBS „optereti odnose sa prijateljskim i prije svega državama saveznicama u regionu“. Kraljev sin je spreman da „uđe u vojne, finansijske i političke rizike bez presedana da ne bi bio regionalno politički hendikepiran“.

Njemačka vlada se nešto kasnije jasno distancirala od analize svoje obavještajne službe. „Procjene BND o Saudijskoj Arabiji ne odgovaraju 1:1 stanovištu savezne vlade“, čulo se iz vladinih krugova. Kancelarka Angela Merkel je u svakom slučaju rado označavala Saudijsku Arabiju kao faktor stabilnosti na Bliskom istoku. MBS svojom agresivnom politikom pokazuje da ova izjava već dugo više nije tačna.

Neki primjeri:.

• MBS je bio tek nekoliko tjedana ministar odbrane kada je poveo svoju zemlju u vojnu ofanzivu protiv Hutu pobunjenika u susjednoj državi Jemen. Pobjeda protiv ustanika je samo pitanje tjedana najavio je mladi ministar ne samo svojim zemljacima nego i inostranim partnerima. Tri i pol godine kasnije kraj rata nije na vidiku. U međuvremenu Huti redovito ispaljuju rakete na saudijske velike gradove.

• U junu 2017. MBS je uveo potpunu blokadu protiv susjeda Katara. Obje zemlje spore se oko izvore nafte i gasa, podržavaju u različitim arapskim državama rivalizirajuće islamističke grupe i bore se za prevlast na zalivu. Katar upravlja agenturom Al Jazzera što ljuti Saudijsku Arabiju. MBS je zato poduzeo pokušaj da Katar gospodarski i politički izolira. Kratko vrijeme prijestolonasljednik je razmišljao čak i o invaziji. 16 mjeseci kasnije bojkot nije ostvario niti jedan od svojih ciljeva. Emir Tamim još uvijek vlada u Dohi, SAD i dalje imaju u Kataru najveću vojnu bazu u regionu a emirat neutralizira posljedice blokade.

• U novembru 2017. MBS je naredio libanskom premijeru Saadu Haririju da dođe u Rijad. Iz Saudijske Arabije je vidljivo uznemireni Hariri najavio svoju ostavku. Više tjedana bilo je nejasno gdje se nalazi i sve više je postajalo jasno da se Hariri ne zadržava dobrovoljno u kraljevstvu. Kad je to njemački ministar inostranih poslova Sigmar Gabriel otvoreno rekao povukli su Saudijci svoga ambasadora iz Berlina. Tek nakon intervencije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hariri je mogao otputovati. Vratio se u Bejrut i najavio opoziv svoje ostavke.

Saveznici Saudijske Arabije do sada zatvaraju oči pred ovim vanjskopolitičkim avanturizmom jer MBS vodi svoju zemlju na putu unutrašnjih reformi. On ide na konfrontaciju sa religioznim establišmentom i uvodi društvene promjene. Tako je olabavio propise o odijevanju žena i dao im pravo da same voze auto.  Međutim on istovremeno potiskuje svako neslaganje i bezobzirno provodi svoje interese.

• U novembru 2017. MBS je uhapsio desetine prinčeva i uticajnih poslovnih ljudi u jednom luksuznom hotelu u Rijadu. Oni su tamo držani tjednima – tako dugo dok nisu saglasili da se odreknu dijela svoga bogatstva ili investiraju u velike projekte MBS kao što je planirani mega grad Neom.

• Od maja 2018. Saudijska Arabija uhapsila je više desetina žena koje su godinama protestovale za pravo na vožnju auta ili protiv muškog skrbništva. Državna propaganda ih označava kao izdajice. Besprimjeran val hapšenja liberalnih aktivistkinja uslijedio je oko 24. juna – dana od kada žene u Saudijskoj Arabiji mogu same voziti.

• Hapšenja su dovela i do raskida sa Kanadom: Početkom augusta kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland tražila je oslobađanje uhapšene aktivistkinje za ljudska prava Samar Badawi. Ona je sestra od 2012. uhapšenoga liberalnog blogera Raifa Badawia. Njegova supruga Ensaf  Haider pobjegla je u egzil u Kvebek, odnedavno su ona i njeno troje djece državljani Kanade – zato se ministrica izjasnila u ovome slučaju. Kao reakciju Rijad je izgnao kanadskog ambasadora, zamrznuo trgovinski ugovor sa Kanadom, ukinuo sve letove za Toronto i naredio da se svih 7.000 saudijskih studenata vrate iz Kanade.

Američki predsjednik Donald Trump je sve ove korake MBS ili otvoreno podržao – kao rat u Jemenu ili hapšenje oligarha – ili se izjasnio kao nenadležan – kao kod blokade Katara ili u sporu sa Kanadom. Međutim sada je sa Khashoggijem žrtva čovjek koji već godinama živi u SAD i piše za “Washington Post”. Zato raste pritisak na Trumpa i njegove pristaše da iskoriste svoj uticaj u Rijadu.

Ostaje otvoreno pitanje da li je MBS voljan da prihvati kritičke riječi.

spiegel.de