Samit Nesvrstanih: Velika očekivanja Teherana

Povezani članci

• Ban Ki-moon: Sirija i Ruanda dva velika neuspjeha međunarodne zajednice
• Buenos Aires piscima nudi i materijalnu utjehu
• Turkmenistanska vlada regrutuje doušnike među studentima
• Rusija proširila spisak sankcionisanih Ukrajinaca
• Ponovo neredi i privođenja ‘žutih prsluka’ u Francuskoj
• Katalonija i pravo na otcepljenje

Teheran sa nestrpljenjem očekuje dolazak oko 7.000 stranih zvaničnika i delegata na Samit Pokreta nesvrstanih koji počinje u nedjelju. Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Ramin Mehmanparastopisao je ovaj događaj kao “najveći politički samit u iranskoj istoriji”.

To što je domaćin petodnevnog Samita Nesvrstanih za Iran predstavlja više od samog  organizovanja najvećeg međunarodnog događaja u posljednjih više od deset godina. To znači mogućnost za poduzimanje koraka ka promjeni imidža Irana kao ’države odmetnika’.

Pod parolom ‘trajnog mira kroz zajedničko globalno upravljanje” više od 40 svjetskih lidera i stotine visoko rangiranih zvaničnika okupiće se u Teheranu od 26. do 31. avgusta na Samitu nesvrstanih.

Pokret je osnovan tokom Hladnog rata, kako bi okupio države koje su željele ostati izvan suprotstavljenih blokova. Danas Pokret nesvrstanih ima 120 članica, što ih čini najvećim glasačkim blokom unutar Ujedinjenih naroda.

Iran se nada da će iskoristiti Samit kao platformu da ‘izbrusi’ svoju diplomatsku sliku, te istovremeno pokušati dobiti prijeko potrebnu podršku da se suprotstavi pritisku Zapada zbog kontroverznog nuklearnog programa.

Teheran je zbog događaja obustavio sve aktivnosti, čak dajući stanovnicima petodnevni odmor dok Samit traje. Brojne VIP ličnosti su na listi pozvanih, iako je nejasno da li će neki od ključnih igrača doći, uključujući Vladimira Putina. Za sada je jedan lider otkazao, Sjeverna Koreja objavila je u četvrtak da će poslati ceremonijalnog šefa države Kim Yong-Nama, a ne vođu Kim Jong-una.

Tvrdolinijaški vjerski zvaničnik Ahmad Khatami, član iranskog Parlamenta stručnjaka, iskazao je visoka očekivanja od skupa, rekavši da će uspjeh u organizaciji Samita biti dostignuće za islamski establišment Irana.

Potvrđeno učešće egipatskog predsjednika Mohammeda Morisija prikazano je kao pobjeda. Iran će tokom Samita od Egipta preuzeti predsjedavanje Pokretom, a Teheran je poslao potpredsjednika države u Kairo, kako bi lično uručio pozivnicu Morsiju. Ako dođe, biće to prva posjeta jednog egipatskog šefa države od Islamske revolucije 1979. godine.

Uloga generalnog sekretara UN-a

Druga pobjeda za Iran je prisustvo generalngo sekretara UN-a Ban Ki-moona, od kojeg je Izrael tražio da ne prisustvuje samitu, tvrdeći da će to dati legitimitet iranskom režimu.

SAD su takođe poručile da Banov put neće biti ‘dobar signal’.

Uprkos kritikama, portparol generalnog sekretara UN-a Martin Nesirkypotvrdio je još 22. avgusta da će Ban doći na Samit.

Nesirsky je rekao da je Ban svjestan osjetljivosti njegove posjete, ali da generalni sekretar istovremeno ima odgovornosti da se brine, kako za Pokret nesvrstanih, tako i u odnosu na Iran.

“Njegova posjeta je u pravo vrijeme i važna baš zato, a ne usprkos tome, što sve te glavne brige dijele i Ujedinjeni narodi. Tamo generalni sekretar može govoriti u ime međunarodne zajednice i jasno dati do znanja direktno iranskom vođstvu šta svijet očekuje od Teherana”, rekao je Nesirsky.

Portparol State Departmenta Victoria Nuland reagovala je, rekavši da se SAD nadaju da će oni koji su odlučili prisustvovati Samitu, uključujući generalnog sekretara UN-a, uputiti veoma jake poruke Irancima – da ispunjavaju svoje obaveze i očekivanja međunarodne zajednice. Reakcije Izraela nije bilo.

Nada u privredne dogovore

U svakom slučaju, Iran ne želi dozvoliti da mu bilo šta pokvari zabavu.

Zastupnik u Parlamentu Irana Alaedin Boroujerdi rekao je prošle sedmice da će Samit poništiti američke i izraelske tvrdnje o postojanju globalnog ujedinjenog fronta protiv Islamske republike Iran.

“Iranski neprijatelji ponavljaju ovu veliku laž uvijek, sada i ranije. Ipak, prisustvo lidera i predstavnika 120 zemalja Pokreta nesvrstanih u Teheranu pokazaće veliki potencijal Irana”, rekao je  Boroujerdi.

Iranski ekspert u Bliskoistočnom insitutu Alex Vatanka manje je optimističan:

“U najboljem slučaju to može biti simbolična gesta i, da budem iskren, to može biti dovoljno iranskom režimu jedino da kaže da je sposoban okupiti ljude”, kaže Vatanka.

Šef političkog biroa Iranske revolucionarne garde Yadollah Javaninagovijestio je da bi se Samit mogao iskoristiti kao mogućnost da se ublaže efekti sankcija Zapada, sklapanjem mnogih privrednih dogovora na marginama Samita.

Alex Vatanka nije optimista ni da bi se to moglo dogoditi:

“Pokret nesvrstanih nema istoriju djelovanja jednoglasno, ne čini se da ima ikakve mogućnosti da Pokret kao skup zemalja nastupi zajedno i zaobiđe sankcije Iranu. O tome se nije diskutovalo. Niko ne govori u tom smislu.”

Aktivisti za ljudska prava pokušavaju iskoristiti Samit kako bi skrenuli pažnju na kršenje ljudskih prava u Iranu.

Grupa iranskih blogera i aktivista poručila je pozvanima da uslove dolazak na Samit susretom sa iranskim političkim zatvorenicima. Na vrhu te liste su opozicioni lideri Mehdi Karrubi i Mir Hossein Musavi, te Musavijeva supruga Zahra Rahnavar.

Njih troje su u kućnom pritvoru nakon što su pozvali na demonstracije u znak podrške ustancima u Tunisu i Egiptu u februaru 2011, a koje su privukle hiljade opozicionara.

Musavijev savjetnik i portaprol opozicinog Koordinacijskog vijeća Zelenog puta nade Ardeshir Arjomand uputio je sličan poziv generalnom skeretaru UN-a.

Arjoman je u otvorenom pismu poručo da Ban Ki-moon treba iskoristiti svoje učešće na Samitu da javno iskaže svoje nezadovoljskvo kršenjem ljudskih prava u Iranu, te da posjeti Musavija, Rahnavar i Karrubija.

Slobodna Evropa

 prevela Lejla Sarić Ljubović