ENG
Povezani članci
Brod sa kontejnerima u luci Hamburg (arhivska fotografija) – Foto: Focke Strangmann / REX / EPA – EFE
Nova studija za ministre finansija EU alarmira: Evropa zaostaje u međunarodnoj konkurenciji. Autori zbog toga zahtijevaju nove programe ulaganja – time i više dugova.
Piše: Michael Sauga – spiegel.de – 21.05.2021.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Planovi za 750 milijardi eura iz EU fonda za obnovu nisu ni spremni, a u zajednici se već razgovara o daljnjim programima zajma. EU bi se trebala dodatno zadužiti kako bi potaknula gospodarstvo i promovirala klimatski prihvatljivo restrukturiranje industrije, preporučuje studija koju je bruxelleski think tank Bruegel pripremio za sastanak ministara financija EU ovog petka u Lisabonu. “U Evropi se mora puno nadoknaditi”, kaže šef Bruegela Guntram Wolff. “Ciljani poticaj iz nacionalnih proračuna mogao bi pridonijeti bržem gospodarskom oporavku.”
Koliko slabo startuje zajednica država u eru poslije korone ministri mogu vidjeti iz tabela u Bruegelovom dokumentu. Prema njima gospodarstvo Kine porast će između 2019. i 2023. za više od 23 posto, a SAD za skoro osam posto. Gospodarstvo u Evropi će u istom vremenskom periodu nasuprot tomu rasti upola brzo, sa velikim regionalnim razlikama. Dok će zemlje kao Poljska i Rumunija imati slične stope rasta kao SAD, jug kontinenta se gospodarski jedva kreće naprijed. Italija, naprimjer, dostići će prema Bruegelovim podacima nivo od prije krize tek 2023.godine.
Evropa zaostaje
Prognozirani realni gospodarski rast za izabrane države u godinama 2019. do 2023, u procentima
Kina 23,4
SAD 7,8
Njemačka 3,5
Francuska 2,9
Španija 1,9
Velika Britanija 1,7
Italija -0,7
Izvor: IMF; Stanje: April 2021.
Razlog nije samo zaraza, koja je na jugu EU puno jače harala nego na sjeveru. Slab razvoj, prema studiji, povezan je i sa relativno suzdržanom evropskom finansijskom politikom. Države EU iskazale su u kriznoj godini 2020. u prosjeku deficite budžeta bez plaćanja kamata od oko šest posto gospodarskog učinka. U Velikoj Britaniji i SAD, nasuprot tomu, leži budžetski minus od deset do dvanaest posto. Uz to dolazi da će fond obnove EU „tek 2022. stvarno djelovati“, kaže Wolff.
Istraživači Bruegela zato preporučuju ministrima finansija EU dvostruku strategiju:
– Na jednoj strani u zajednici postoji „osnova za dodatni kratkoročni fiskalni impuls”, stoji u studiji, da bi se nivo prije krize “ubrzano opet dostigao”. Mislilo se, dakle, na novi konjunkturni program.
– Osim toga, istraživači Bruegela plediraju za dodatni srednjoročno postavljeni program za klimatski ispravnu reorganizaciju evropskog gospodarstva.
Već u protekloj deceniji državne investicije u EU bile su znatno ispod nivoa uporedivih zemalja. Pritom će tako ostati i u sljedećoj godini, stoji u studiji. Zbog toga evropske države moraju dobiti više manevarskog prostora za državne investicije za zaštitu klime i infrastrukturu.
Izbjegavanje fiskalnog dogovora
Nije za očekivati da će evropski ministri finansija u Lisabonu donijeti odgovarajuće zaključke. Razlike su suviše velike: na jednoj strani jug kontinenta koji vrši pritisak za nove programe zaduživanja. A na drugoj strani, mnoge zemlje na sjeveru kojima je već i zajednički fond obnove bio suviše. Ali portugalska vlada, koja je dala nalog za izradu studije, ne obazire se na to. Ona želi pripremiti tlo za debatu koja će u Evropi započeti u jesen. Trebaju li biti olabavljeni fiskalni kriterijumi EU sa njihovim striktnim ograničenjima za uzimanje kredita i zaduženost?
Na to pitanje trenutno u EU nema odgovora, nego vlada politička pat pozicija. Međutim, to bi se moglo promijeniti nakon izbora za Bundestag. Zeleni plediraju za to da se pravila EU izbjegnu na isti način kao kočnica zaduživanja u ustavu Njemačke. I kod Unije i SPD postoje odgovarajući zahtjevi, kojima dokument Bruegela daje dodatne argumente. „Promjena fiskalnih pravila je poželjna“, stoji u studiji, „da bi se podstakle državne zelene investicije“.
Autor/ica 👤Michael Sauga
