Reakcije na novu papinu encikliku: „Radikalni dokument“

Povezani članci

• Evropski parlament poziva Srbiju da uskladi vanjsku i sigurnosnu politiku s EU
• Snježni haos u Italiji: U nekim dijelovima palo 3,5 metra
• Tinejdžerka liderima u UN-u: Ukrali ste mi snove i djetinjstvo
• Ukrajinska porodica prepoznaje svoju imovinu na fotografiji ruske pljačke
• Kanadski senat legalizovao rekreativnu upotrebu kanabisa
• Potencijali jugoistočne Evrope

Nova enciklika pape Franje – za kardinala Marxa značajan, veoma aktualan tekst – Foto: Filippo Monteforte / AFP

Koliki je uticaj nove papine enciklike u crkvi i politici? Tri stručnjaka daju mišljenje – jedna teologinja, jedan zaštitnik klime i jedan prijatelj pape Franje.

Piše: Annette Langer 05.10.2020.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

U nedjelju je papa Franjo objavio svoju encikliku “Fratelli tutti – O bratstvu i socijalnom prijateljstvu“. U preko 300.000 znakova dugom tekstu pontifik je posvećen velikim izazovima našega vremena: pandemiji Corone, klimatskoj krizi, populizmu, migracijama, ratu i miru. Tematski pomalo previše od svega, sadržinski ponekad generalizirajući, ponekad vrlo konkretno.

Predsjednik Njemačke biskupske konferencije Georg Bätzing, ocijenio je pismo kao hitan apel za solidarnost širom svijeta. Kardinal Reinhard Marx rekao je da je to značajan, veoma aktuelan tekst, koji dolazi u pravo vrijeme da bi uticao na tekuće debate.

Kako se interpretira tekst koji je i moralni kompas i imperativ? Tri stručnjaka daju procjenu – jedna teologinja, jedan zaštitnik klime i jedan papin prijatelj.

Agnostik: „Papa podržava dijalog protiv kulture vrijeđanja“

Carlo Petrini – Foto: Stefano Guidi / Getty Images for Polito di Torino

Gastronom i sociolog Carlo Petrini osnovao je prije 30 godina uticajni pokret za održivost Slow Food. 71-godišnji bivši komunist i agnostik susreo se više puta sa papom da bi sa njim govorio o budućnosti planete iz čega je proizašla knjiga „Terrafutura“.

„Nova enciklika je veliki, radikalni dokument o stanju našega društava, ona je krik za boljom politikom. ‘Fratelli Tutti’ markira promjenu paradigme: Sami nećemo moći riješiti probleme kao klimatske katastrofe ili Corona krizu. Moramo radikalno promijeniti mišljenje, moramo u prvi plan staviti univerzalno bratstvo i prijateljstvo.

Naš svijet je označen verbalnom zlonamjernošću, TV duel između Donalda Trumpa i Joe Bidena je samo izraz opšte kulture vrijeđanja, koja je našla svoje mjesto. Ja se veoma nadam da će papino pismo doprinijeti da se opet vode pravi razgovori.

Franjo je majstor dijaloga, on ima izuzetne sposobnosti da se ponese sa ljudima koji misle drugačije nego on. On respektuje različita mišljenja.

Mi smo kao reakciju na 2015. objavljenu ekološku papinu encikliku, ‘Laudato Si’, svuda u Italiji osnovali zajednice u kojima se vjernici i oni koji ne vjeruju angažuju za zaštitu okoline, objavljuju prekršaje i ukazuju. To je naš način da konkretno primijenimo papinu agendu.

Svako može nešto učiniti. Može zaustaviti rasipanje životnih namirnica, smanjiti svoju potrošnju i poboljšati svoj CO2 bilans. Ne mora se biti vjernik da bi se tražila rješenja kako svijet napraviti boljim.

Za nas je biodiverzitet velika tema – za papu je raznolikost koju treba sačuvati ne samo biološko pitanje, nego uvijek i spiritualno i kulturalno. Od svih vodećih figura u svijetu Franjo bez diskusije najviše inspiriše. Političari svih partija trebaju pročitati njegovu encikliku.“

Ekolog: Relevantna ali ne revolucionarna

Foto: Jens Krick / picture alliance / Flashpic 

 Christoph Bals je teolog i direktor kod ekološke i razvojne organizacije Germanwatch

„Sa ‘Fratelli Tutti’ papa nam predstavlja encikliku koja jednom svijetu, u kome se bogati sve više zatvaraju iza zidova, suprotstavlja viziju svjetske zajednice, koja bratski rješava jaz između siromašnih i bogatih, zdravstvene krize ili klimatske krize. To je imperativni poziv ne samo za vlastitu crkvu nego i ponuda za razgovor za svijet.

Posebno me je impresioniralo kako odlučno Franjo stoji na strani onih koji su u Corona i klimatskoj krizi ili kroz zidove u Evropi i SAD izgurani na rub ili preko njega.

Katolička crkva je sa 1,3 milijarde vjernika u cijelom svijetu jedna apsolutno relevantna veličina. Već posljednja enciklika ‘Laudato Si’ je imala veliki uticaj naprimjer na prihvatanje Pariškog dogovora o klimi ili na društvene debate. Ne samo teolozi nego i filozofi i naučnici su se pozabavili njom. Našla je odjek i u drugim religijama, naprimjer u islamu. Sada predstavljena enciklika ‘Fratelli tutti’ neće kompletno promijeniti svijet ali je relevantna.

Katolička crkva u Njemačkoj trenutno je zaposlena prije svega sama sobom. Sa stvarno neodlučnom obradom skandala zlostavljanja, sa sinodalnim putem, sa pitanjem žena i ulogom laika. Tu aktivnost za zaštitu životnih osnova ide u stranu. Neke biskupije kao naprimjer Hildeshajm, Limburg ili Minhen – Frajsing uradili su nešto sa porukom i nalogom iz ‘Laudato Si’ ali u cjelini nije se dovoljno dogodilo.“

Teologinja: „Papa ostavlja iza sebe teološku prazninu“

Teologinja Juliane Eckstein – Foto: LMU München

Teologinja Julia Eckstein provodi istraživanje na Filozofsko – teološkom univerzitetu St. Georg u Frankfurtu i doktorirala je na LMU Minhen.

„Enciklika ‘Fratelli tutti’ obrađuje mnogobrojne teme koje već odavno stoje na papinoj agendi. Ipak mislim da se na pojedinim mjestima mogla iščitati posebna pogođenost Franje, naprimjer u dugim pasažima u kojima osuđuje smrtnu kaznu.

Već u augustu 2018. papa je dao da se u katehizmu zapiše jasno ‘Ne’ katoličke crkve za državne egzekucije. Time je on mnogima – i hrišćanskim – zagovornicima smrtne kazne u SAD stao na žulj.

Sada Franjo ponavlja svoje kritike i zahtijeva od hrišćana i ljudi dobre volje da se bore za ukidanje smrtne kazne – ‘sasvim svejedno, da li je ona legalna ili ilegalna’. Totalitarni i diktatorski režimi koriste smrtnu kaznu kao sredstvo za potčinjavanje političke opozicije ili religioznih kao i kulturelnih manjina. Ovo uputstvo ima tužnu aktuelnost: Bjelorusija, gdje trenutno desetine hiljada ljudi demonstrira protiv režima Lukašenka je jedina država u Evropi, koja i dalje izvršava smrtne kazne – posljednje dvije u 2019.

Da je ‘sve povezano jedno sa drugim’, da ekologija i ljudska prava, politika i vjera ne agiraju neovisno jedni od drugih, papa je već na Amazonskom sinodu u i svojoj enciklici ‘Laudato Si’ jasno naznačio. Pandemija Corone je ekstremni slučaj koji to potvrđuje. Međutim, papa se ne inscenira kao prorok. On naglašava da Covid – 19 nije božja kazna nego stvarnost ‘koja uzdiše i buni se’.

Time papa za sobom ostavlja teološku prazninu koju treba ispuniti u narednim godinama. Jer iza toga stoje elementarna pitanja, koja se mogu odgovoriti naprimjer teologijom procesa: Je li bog svemoćan ili bi li bog mogao intervenisati ali to namjerno ne čini? Je li on možda u našem svijetu i također pati? Franjo ostavlja ta pitanje otvorenim.

Mi se nalazimo još usred pandemije. Ali znamo: U Starom zavjetu katastrofe su uvijek vodile ka daljem razvoju božje slike. Ja sam čvrstog ubjeđenja da mi iz krize moramo drugačiji izaći nego što smo u nju ušli. Za crkvu to znači da mora naći narativ kao obrazac tumačenja i kao motivaciju za hrišćansko djelovanje. Šta znači pokajanje i preokret? Zašto i kako mi moramo sebe promijeniti.?“

spiegel.de