Radikalan zaokret SAD u Njemačkoj

Povezani članci

• Pronađeni ostaci “gotovo sigurno” pripadaju avionu MH370
• UNESCO strahuje od štete na kulturnim objektima u Ukrajini
• Ruski projektili ubili najmanje 23, ranili više od 100 civila u Vinici
• Šefica EU Komisije predstavila plan protiv neregularnih migracija
• Tenzije SAD i Kine i među vojnim brodovima dvije zemlje
• YANIS VAROUFAKIS: Zuckerbergov prsten moći

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) o smanjenju broja američkih vojnika u Njemačkoj predstavlja radikalan zaokret u vanjskoj politici SAD i mogao bi ukazivati na značajno smanjenje predanosti Vašingtona evropskoj odbrani i NATO-u, pišu svjetski mediji.

Trampovo odobrenje plana

Američki predsjednik je odobrio plan povlačenja 9.500 vojnika iz vojnih baza u Njemačkoj do septembra te će ih, prema pisanju američkih medija koji se pozivaju na vladine izvore, preusmjeriti kući ili negdje drugdje, ističe BBC.

Tramp je u petak, 5. juna naložio Pentagonu da trajno ukloni oko 27,5 odsto američkh vojnika koji se trenutno nalaze u Njemačkoj, najvećoj bazi američkih vojnih snaga u Evropi.

BBC napominje da su napetosti između SAD-a i njegovih saveznika u NATO-u porasle otkada je Tramp postao predsjednik i koji već dugo prigovara evropskim članicama Saveza da bi trebale više trošiti na odbranu i troškove održavanja NATO-a.

Rasprava se fokusira oko cilja za koji su saglasne sve članice Saveza da bi odbrambeni troškovi do 2024. trebali dostići 2 odsto BDP-a. Prošle godine, NATO-ov civilni i vojni proračun iznosio je oko 1,67 milijardi eura.

Berlin zatečen

Njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas (Heiko Maas) izrazio je žaljenje zbog Trampove odluke ističući da je bliska saradnja u interesu obje zemlje, ukazuje agencija Frans pres (Agense France-presse) dodajući da su ostali visoki političari u Berlinu bili oštriji u svojim kritikama.

Američki zvaničnicini su odmah potvrdili navodni plan smanjenja broja američkih vojnika koji bi se trebao ograničiti na 25.000 vojnika o čemu je prvo pisao Volstrit žurnal (The Walll Street Journal ) pozivajući se na neimenovane vladine izvore. Takav bi potez značajno smanjio predanost Sjedinjenih Država evropskoj odbrani pod okriljem NATO-a, napominje AFP ističući da se činilo da je Berlin ostao zatečen najavom.

“Ako dođe do povlačenja dijela američkih trupa, onda ćemo zvanično reagovati. Cijenimo saradnju s američkim oružanim snagama koja se razvijala proteklih decenija. To je u interesu obje naše zemlje”, rekao je Mas u nedjeljnom izdanju lista Bild am Zontag (Bild am Sonntag).

Viši član konzervativne partije Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Johan Vadepul (Johann Wadephul), rekao je da plan pokazuje da Trampova administracija “zapostavlja elementarni liderski zadatak: uključivanje partnera u savezu u proces donošenja odluka”. Upozorio je da samo “Kina i Rusija imaju koristi od razdora između NATO saveznika”.

Peter Bejer (Beyer), koordinator za transatlantske odnose kancelarke Angele Merkel, upozorio je da će Trampov plan o povlačenju oko 9 500 američkih vojnika i njihovih porodica oslabiti “prekookeanske mostove”. AFP također napominje da je u subotu, 6. juna, poljski premijer Mateuž Moravjecki (Mateusz Morawiecki) rekao da se nada da će se neke trupe iz Njemačke premjestiti u Poljsku.

Ekonomski udarac

Izvještaji da Tramp razmatra nastavak smanjenja broja američkih trupa u Njemačkoj i njihov mogući prelazak u Poljsku pojavljuju se barem dvije godine. No, njegova posljednja odluka i način na koji je iznesena u javnost nagovještavaju koliko su se ohladili odnosi Njemačke s američkim predsjednikom koji je javno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, ističe Blumberg (Bloomberg).

U vrijeme vrhunca odnosa nakon Drugog svjetskog rata, američke trupe su u Zapadnoj Njemačkoj dočekane kao oslobodioci od nacista i kao glavna snaga u borbi protiv sovjetske invazije. Stavovi su se promijenili u kasnim 1970-im i ranim 1980-ima, kada je NATO-ova odluka da u Njemačkoj osnuje američki bazu Peršing II (Pershing II) kao odgovor sovjetskim balističkim raketama pokrenula masovne proteste u Zapadnoj Njemačkoj.

Od pada Berlinskog zida 1989. godine, neki njemački političari pozivali su na uklanjanje američkog nuklearnog oružja s njemačkog tla. Broj američkih vojnika u Njemačkoj postepeno se smanjivao u odnosu na 274.000 tokom 1960-ih, napominje Blumberg dodajući da bi svako povlačenje u njemačkim regijama prouzrokovalo ekonomske gubitke.

Direktiva predsjednika Trampa o povlačenju 9.500 vojnika iz Njemačke teško pogađa prijatelje Amerike poput Edgara Knobloha (Knobloch), gradonačelnika bavarskog grada Grafenvohera koji je već sedam decenija dom američkih službenika.

“Bilo bi velika šteta kad bi do toga došlo”, rekao je gradonačelnik dodajući da u Grafenvoehru “zaista možete vidjeti kako funkcioniše razumijevanje među narodima u svakodnevnom životu.”

Pogodnost za Putina

Tramp je odobrio plan trajnog povlačenja jedne trećine od oko 34.500 američkih vojnika koji se trenutno nalaze u Njemačkoj i provedba plana predaje se Ministarstvu obrane, rekao je za Vašington post (The Washington Post) visoki zvaničnik Trampove administracije.

List dodaje da Njemačka nije zvanično obaviještena o naredbi za povlačenje koju je službeno potpisao Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert Obrajen (Robert O’Brien) nakon što ju je predsjednik odobrio.

Bilo je nejasno je li članovima Kongresa rečeno nešto o povlačenju. No, kako je vijest o planu postala javna, senator Džek Rid (Jack Reed), demokrata u senatskom Odboru za oružane službe, Trampovu direktivu nazvao je “sitnom i očajnom” naglasivši kako je to pogodnost za ruskog predsjednika Vladimira Putina i “još jedan neuspjeh rukovodstva ove administracije koji dodatno zaoštrava odnose sa svojim saveznicima”.

Tokom svoje posljednje predsjedničke kampanje Tramp se obvezao da će zaustaviti američko učestvovanje u onome što je nazvao američkim “vječnim ratovima”, prvenstveno na Bliskom Istoku i Afganistanu. Do sada je, međutim, izvršio samo mala smanjenja – uz niz povećanja – američkih snaga raspoređenih u ratnim zonama, dok prijetnje o povlačenju hiljada američkih snaga u zemljama poput Južne Koreje, Japana i Njemačke nije realizovao.

Američki zvaničnici, koji su pod uslovom anonimnosti razgovarali o još uvijek najavljivanom planu, rekli su da se o tome razmišlja već nekoliko mjeseci. No, potvrda da se Tramp odlučio na ovaj potez stigla je u vrijeme njegovog zaoštravanja sukoba s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja je nedavno odbila Trampov poziv za učešće na samitu Grupe sedam (G7) koji je bio najavljivan za kraj juna, ali je naknadno odgođen. Tramp je samitom u junu htio pokazati “uspostavljanje ekonomskog procvata” SAD za koji se nadao da će dovesti do njegovog reizbora, napisao je Vašington post.

Frustrirajući preokret događaja

Nije jasno jesu li dvije epizode povezane – odbijanje Merkelove dođe na samit G7 te Trampova najava povlačenja američkih trupa iz Njemačke, ali signaliziraju prekid odnosa SAD i najuticajnije zemlje Evrope, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) ističući kako se interesi dviju zemalja razlikuju po gotovo svim važnim pitanjima, uključujući Rusiju, Iran, Kinu, trgovinu i sigurnost.

Prema mišljenju evropskih zvaničnika, Sjedinjene Države su prešle od neizostavnog saveznika do nepouzdanog, što je frustrirajući preokret događaja koji nisu ni tražili, ni željeli. Povjerenje između Merkelove i Trampa izgubljeno je odavno, ali sada je ugroženo nešto važnije – povjerenje u strateški temelj samog transatlantskog saveza.

Jednostranim povlačenjem trupa iz najvažnijeg evropskog saveznika Sjedinjenih Država, Tramp nanosi štetu NATO-u direktno igrajući u korist ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se odavno protivi američkom vojnom otisku na kontinentu, rekao je Tomas Klajne- Brokhof (Thomas Kleine-Brockhoff), berlinski potpredsjednik Njemačkog Maršalovog fonda.

“Merkel predstavlja sve što Tramp mrzi: globalizam, multilateralizam, međunarodno pravo. Tramp se više uklapa s poznatim autoritarnim vođama u svijetu”, rekao je dodajući kako trajno smanjenje vojnih trupa predstavlja radikalno odstupanje od američke poslijeratne vanjske politike. List naglašava da iskusni diplomati s obje strane Atlantika kažu kako bi američko-njemačke odnose trebalo smatrati kritičnim, naročito nakon odluke Britanije da napusti Evropsku uniju.

Njemačka je najbogatija, najnaseljenija zemlja u Evropi, ekonomska sila kontinenta i važan američki ekonomski partner, ukazuje Njujork tajms dodajući kako njemačke kompanije zapošljavaju otprilike 700.000 ljudi u Sjedinjenim Državama. Istovremeno, u Njemačkoj je stacionirano oko 35.000 američkih vojnika i u njihovim bazama radio ko 12.000 njemačkih civila. Zvaničnici smatraju da će povlačenje vojnika ekonomski naštetiti Njemačkoj dok će strateški naštetiti Sjedinjenim Državama.

RSE