Program štednje protiv dužničke krize: Slovenija ne želi postati slijedeći Kipar

Povezani članci

• Podrška Rusiji: Kineska sjenka nad Ukrajinom
• Trump naredio ukidanje obuke o rasizmu u administraciji
• Američki senatori traže poseban zakon o Hong Kongu
• U Briselu vanredni sastanak šefova diplomatija EU nakon Trumpove pobjede
• Svaki Norvežanin je od juče postao milioner
• Lavrov upozorava SAD da ne ‘primjenjuje silu’ u Venecueli

Premijerka Alenka Bratušek: “Slovenija ostaje nezavisna država”

Sa jednim oštrim programom reformi Slovenija želi spriječiti akciju spasavanja od strane Evropskog fonda za stabilizaciju (ESM). Srednje-lijeva vlada krati državne izdatke, povećava porez na dodatnu vrijednost i prodaje 15 državnih firmi. Međutim ostaje sumnja da li je to dovoljno.

By: Carsten Volkery

Preveo: Ešref Zaimbegović

Pritisak iz Brisela je veliki, slovenačka vlada mora reagovati. Pošto je zemlja već tretirana kao slijedeći kandidat za spašavanje u evrozoni, usvojio je kabinet liberalno-lijeve premijerke Alenke Bratušek u četvrtak prvi program reformi.

Mješavinom povećanja poreza, kraćenja izdataka i prodajom državnih preduzeća treba da se zaustavi rast dugova:

• Porez na dodatnu vrijednost se od 1. jula povećava sa 20% na 22%. Zajedno sa porezom na nekretnine to treba donijeti državnoj kasi dodatnih 540 miliona evra.

• 15 državnih firmi će se privatizirati, među ostalim aerodrom glavnog grada Ljubljane, avio kompanija Adria Airways, druga najveća banka (Nova KBM) i Telekom Slovenija, najveća telekom firma u zemlji.

• Izdaci države trebaju se smanjiti za 500 miliona evra. Još nije jasno na koji naćin. Sa sindikatima se pregovara o smanjenju plata u javnim službama. U suprotnom slučaju moguć je krizni porez slijedeće godine, kaže Bratušek.

Plan treba Sloveniji omogućiti “da ostane suverena država”, izjavila je Bratušek. Do kraja 2014. budžetski deficit se treba smanjiti na 3,3% gospodarskog proizvoda. Ove godine će međutim ipak porasti na 7,8%. Samo za rekapitalizaciju banaka država mora obezbjediti više od jedne milijarde evra.

Šta će reći Olli Rehn?

Još je nejasno da li će obećanje reformi zadovoljiti Evropsku komisiju. EU povjerenik za ekonomska i monetarna  pitanja Olli Rehn je proteklih sedmica više puta upozorio Sloveniju na potrebu odlučne akcije. U suprotnom mogla bi biti vlada postavljena pod nadzor. U četvrtak se u Briselu čulo da bi se slovenački paket prvo morao analizirati. Stav se očekuje do kraja mjeseca.

U Sloveniji je kurs konsolidacije veoma sporan. Šef centralne banke Marko Kranjec kritikuje da se paket prije svega sastoji od povećanja poreza. Ekonomisti upozoravaju da će povećanje PDV produžiti recesiju sve do 2014. godine. A sindikati su protiv smanjenja plata.

Vlada pak mora vlastitim snagama obezbjediti sredstva za spašavanje banaka ako ne želi prositi novac kod Evropskog stabilizaciong fonda ESM. Bratušek se boji da bi u slučaju akcije pomoći uslovi bili oštri kao za Kipar. Tamo su se klijenti banaka morali odreči dijela svojih uloga da bi se dobila pomoć ESM.

Uska povezanost države i privrede

U poređenju sa Kiprom izgledaju problemi Slovenije savladivi. Državni dugovi leže na nivou od oko 60%  gospodarskog proizvoda. Finansijski sektor sa 130% gospodarskog proizvoda nije ni blizu tako naduvan kao na Kipru (800%), potreba za rekapitalizacijom je zato niža. Slovenija ima probleme prije svega zbog kraha na sektoru nekretnina. Oko jedne petine svih slovenačkih bankarskih kredita su, prema jednoj analizi US-investicione banke Morgan Stanley, dubiozni. Oni treba u narednim mjesecima da se prebace u takozvanu „Bad Bank“ (Loša banka).

Vlada je prošle sedmice dobila nešto na vremenu: Plasirala je uspješno na tržište obligacije u visini od 3,5 milijardi evra. Doduše morali su ponuditi  ulagačima visoke kamate od 6%. Međutim finansijska potreba zemlje do 2014. godine je pokrivena.

Slijedeći mjeseci će pokazati koliko ozbiljno misli Bratušek sa tim reformama. Posebno socijaldemokrati u njenoj koalicije četiri partije su protiv privatizacije državnih preduzeće. Nasuprot tomu prema mišljenju iz Brisela mora se uska povezanost države i privrede konačno riješiti. Poslije nezavisnosti zemlje 1991. godine prelaz na tržišnu privredu urađen je samo djelomično. Tri najveće banke su i danas u vlasništvu države. Njihovi krediti danas pokazuju najveći stepen dubioze jer su često davani na osnovu političkih odnosa i odluka.

spiegel.de