Proglašenje pobjednika američkih izbora neće biti gotovo do januara

Povezani članci

• Predstavnički dom Kongresa SAD priznao genocid nad Jermenima, Turska negoduje
• Amnesty International: Nikaragva namjerno ubija protivnike
• Šokantno: Snimak seksualnog zlostavljanja djevojčice na ‘Diznijevom’ kruzeru
• Jemen: Napad šiitskih pobunjenika uprkos primirju
• Uvjeti koje postavlja Most: Otpustiti stranačke uhljebe i smanjiti administraciju
• Libijski general Haftar
  Putinova pustinjska lisica

Foto:

Zvanično proglašenje pobjednika na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama  je dug proces.

Zvanično proglašenje pobjednika na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama je dug proces koji neće biti okončan do januara.

Taj proces obuhvata i Amerikance koji glasaju za elektore, elektore koji glasaju za predsjednika, da bi potom Kongres proglasio pobjednika, prenosi Tanjug Glas Amerike (VOA).

“Imamo dan izbora kada se biraju elektori, onda imamo dan u decembru kada se oni sastaju i glasaju za predsjednika. Imamo i datum u januaru kada Kongres potvrđuje glasove elektora”, kaže Amy Dacey, izvršna direktorica Sine instituta za politiku na Američkom univerzitetu.

Pored Elektorskog koledža, potvrđivanje pobjednika predsjedničkih izbora uključuje i Senat, Predstavnički dom i Nacionalni arhiv.

Proces dug četiri mjeseca rezultat je kompromisa među “osnivačima nacije”, koji nisu bili uvjereni da se glasačima može povjeriti da izaberu pravog vođu.

“To je uvedeno prvenstveno jer nije bilo povjerenja u građanstvo da donese takvu odluku. Nisu vjerovali da američki narod treba direktno da bira predsjednika i potpredsjednika, ali nisu htjeli ni da daju isključivo Kongresu pravo da bira”, objašnjava Dacey.

Duže brojanje

Stručnjaci za izbore predviđaju da će brojanje glasova ove godine trajati duže zbog pandemije korona virusa i povećanog broja glasača koji će glasati poštom, navodi VOA.

“To su pravne procedure koje moraju da se poštuju”, kaže Lia Merivaki, asistentica za američku politiku na Univerzitetu Mississippija

Kada 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija izbroje sve glasove sa glasačkih mjesta i glasove poštom, svaki guverner države izvlači listu elektora. Kopije tih lista se daju šefu Nacionalnog arhiva.

Elektori se potom sastaju u glavnim gradovima saveznih država, Distrikt Kolumbija u Washingtonu, kako bi zvanično dali svoj glas za predsjednika i potpredsjednika.

To mora da se desi prvog ponedjeljka poslije druge srede u decembru, a ove godine to će biti 14. decembra, dodaje Glas Amerike.

Elektori u svakoj saveznoj državi popunjavaju Certifikat o glasanju i šalju ga Senatu, Nacionalnom arhivu i državnim zvaničnicima.

Kada se to obavi, Elektorski koledž više nema dužnosti do sljedećih predsjedničkih izbora.

Posljednji korak se dešava 6. januara, kada se Kongres sastaje da izbroji glasove elektora i zvanično utvrdi pobjednika.

Proces je uglavnom ceremonijalan, ali može biti i primjedbi.

Tako je bilo 1969. godine i 2005., kada su uložene primjedbe Elektorskom koledžu, ali su ih odbili i Senat i Predstavnički dom i sporni glasovi su ubrojani, podsjeća VOA.

balkans.aljazeera.net