Prijevremeni novi izbori: Erdogan iznenađuje Tursku
Povezani članci
Foto: DPA/ Presidential Press Service
Građani Turske trebali su tek u novembru 2019. birati novoga predsjednika. Međutim sadašnji predsjednik Erdogan iznenađujuće je pomjerio izbore na juni ove godine – iz tri razloga.
Piše: Maximilian Popp, Istanbul
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Turski političari iz vladajuće partije naglašavali su u svakoj prilici da prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori ne stoje na agendi. Još u utorak predsjednik Tayyip Erdogan tvrdio je da će se izbori, kao što je planirano, održati u novembru 2019. godine.
Sada se to mijenja: Erdogan je u srijedu poslijepodne na konferenciji za štampu najavio da će se izbori održati već 24. juna 2018. Ovaj izuzetni korak obrazložio je, između ostaloga, napetom situacijom u susjednim državama Iraku i Siriji.
To bi mogao biti jedan od najvažnijih termina u istoriji turske republike. Jer tek poslije ovih izbora stupa na snagu dalekosežna reforma ustava, koju su građani Turske, tijesnom većinom, izglasali na referendumu prošle godine. Ako Erdogan pobijedi u junu njegova samovlada je konačno zacementirana.
Erdogan korak ka prijevremenim izborima nije poduzeo sam, nego je, tako izgleda, naprijed poslao svoga saveznika Devleta Bahcelia. Bahceli je nominalno šef ekstremne desničarske opozicione partije MHP. Međutim za predsjedničke izbore MHP i AKP su već prije nekoliko mjeseci dogovorili alijansu.
Foto: AFP/ Turkish Presidental Press Service Erdogan i Bahceli
U utorak je Bahceli na sjednici frakcije svoje partije zatražio prijevremene predsjedničke i parlamentarne izbore za 26. august 2018. Erdogan je nakon toga odmah zamolio za razgovor.
Ova inicijativa šefa MHP dolazi predsjedniku kao poručena: može raditi tako kao da samo ispunjava želju opozicije. Pritom ne postoji nikakva sumnja da je ovaj manevar već odavno isplaniran u palati u Ankari.
Erdogan želi ranije izbore iz više razloga:
- On se brine za gospodarski razvoj u zemlji. Doduše gospodarstvo je prošle godine snažno raslo, prosječno za 7,4%. Međutim razvoj je finansiran kreditima. Vlada se zadužuje, lira je u odnosu na dolar oslabila kao nikada do sada, inflacija je na najvišem nivou. Erdogan zna da se ovakav razvoj prije ili kasnije može negativno odraziti na razvoj i ugroziti uspjeh na izborima.
- On želi iskoristiti porast popularnosti koji mu je obezbjedila vojna akcija u Afrinu. Vojnici su preuzeli kurdsku provinciju na sjeverozapadu Sirije od kurdske milicije YPG brže nego što su mnogi stručnjaci to očekivali. Evropljani su kritikovali ofanzivu ali velika većina građana Turske ju je ipak podržala. Međutim odsada će za Erdogana u Siriji biti teže: u daljim prodorima naprimjer u provinciji Idlib ili na grad Manbidš mora se osloniti na Rusiju ili SAD.
- On vjeruje da može iznenaditi opoziciju. Doduše Republikanska narodna partija (CHP) i prokurdska HDP pozdravile su prijevremene izbore ali uprkos tome obje partije tek su u procesu konsolidacije. Za novoosnovanu, desničarsko populističku IYI partiju, čiji predsjednik Meral Aksener važi kao najozbiljniji konkurent Erdoganu, nije jasno može li uopšte učestvovati na izborima. Opoziciji ostaje malo vremena da stvori snažan savez protiv alijanse AKP i MHP.
Erdogan je od svojih pristalica slavljen kao idealist a od svojih protivnika osuđivan kao ideolog. U stvarnosti on je oportunista. Sa novim terminom izbora opet mu je uspjelo sve iznenaditi.