Predsjednik Xi u trgovinskog sporu sa Vašingtonom: „Kineska kultura je otvoreni sistem“

Povezani članci

• Tunis: Akcija hapšenja zbog ubistva lidera opozicije
• Počeli predsednički izbori u Iranu
• Američki Senat jednoglasno osudio Putina kao ratnog zločinca
• Yanis Varoufakis: Čiji je Google
• Unutar tajne škole za devojčice u Kabulu
• Istočnoevropska strategija: Merkel oduzima nadu Ukrajincima i Gruzijcima

Foto: AP – Xi Jinping

Kineski predsjednik Xi Jingping pokazuje se kao čovjek koji upozorava: On se zalaže za više otvorenosti i govori protiv protekcionizma. Njegove riječi mogu se shvatiti kao poruka Donaldu Trumpu u trgovinskom ratu.

Piše: Henning Jauernig/Reuters
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Usred eskalirajućeg trgovinskog spora sa SAD predsjednik Kine Xi Jingping predstavlja svoju zemlju kao važnog zagovornika otvorenosti. „Današnja Kina nije samo kineska Kina. Ona je Kina Azije i Kina cijelog svijeta“, rekao je Xi ove srijede na jednoj konferenciji u Pekingu koju je organizovalo ministarstvo propagande.

Kineska kultura je „otvoreni sistem“ koji je u stalnim promjenama i uči od drugih kultura. U ovom kontekstu Xi je naveo budizam, marksizam i islam. Najavio je da će Kina ubuduće biti još otvorenija. Nijedna zemlja ne može postojati samo za sebe. „Civilizacije gube na vitalnosti ako se države povlače u izolaciju i odvajaju se od ostatka svijeta.“

Govor Xia je bilo njegovo prvo javno obraćanje nakon najnovijeg zaoštravanja trgovinskog spora sa SAD novom rundom obostranih carina. Kineski predsjednik međutim nije direktno pomenuo ovu temu.

Njegova izjava mogla bi se ipak shvatiti kao svjesno pozicioniranje protiv svoga američkog kolege Donalda Trumpa koji je svojom protekcionističkom maksimom “America First” razljutio i razočarao i zapadne saveznike. Kini se opet predbacuje praksa nepoštovanja ljudskih prava.  Nezadovoljstvo je u poslednje vrijeme posebno izazvao postupak države prema muslimanskoj manjini Ujgurima.

Trgovinski spor slabi kinesku industriju

U međuvremenu carinski konflikt sa SAD već utiče na konjukturu: Kineska industrija je u aprilu proizvela manje od očekivanog. Prema statističkom uredu proizvodnja je rasla za 5,4%. Eksperti su međutim očekivali plus od 6,5% – nakon iznenađujuće jakog porasta od 8,5% u martu.

I promet u maloprodaji sa porastom od 7,2% u proteklom mjesecu nije rastao kako je očekivano. Podaci podgrijavaju očekivanja da vlada u Pekingu sa aspekta zaoštravajućeg konflikta sa SAD neće moći izbjeći dalje korake u podsticanju gospodarstva.

 „Kina može reagovati sniženjem poreza i ciljanom pomoći za srednji sloj i one koji malo zarađuju“, kaže ekonomist Nie Wen iz firme Hwabao Trust. Slabiji rezultati u maloprodaji mogu se dovesti djelomično u vezu sa činjenicom da dio stanovništva u poslednje vrijeme ima smanjene prihode i da su suočeni sa problemima na tržištu rada.

Najsporiji rast u poslednje tri decenije

Prema mišljenju njemačkog ekonomskog stručnjaka Larsa Felda izgledi za rast Kine su umanjeni. „Kina je proteklih godina bila značajan pokretač rasta za svjetsko gospodarstvo ali ovu funkciju danas ne može vršiti među ostalim i zbog trgovinskog konflikta“, kaže istraživač iz Freiburga za Deutschlandfunk.

Vlada u Pekingu teži za 2019. rastu bruto domaćeg proizvoda od 6,0 do 6,5 procenata. Što je za najveći broj industrijskih država nezamisliva vrijednost za Kinu markira najsporiji rast u poslednje tri decenije.

SAD i Kina uvode jedna drugoj carine tako da se trgovinski konflikt sve više zaoštrava. U petak je američki predsjednik Donald Trump uveo nove carine na kineski uvoz u obimu od 200 milijardi dolara. Sa aspekta sporih pregovara dao je da se pripreme još više obaveze za ostali uvoz iz Kine. Pritom se radi o robi u vrijednosti od oko 300 milijardi dolara. Kina je odgovorila u ponedjeljak i najavila da će uvesti od juna dodatne carine na američku robu u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

spiegel.de