Plan za oporavak: Europska središnja banka kreće s tiskanjem eura?

Povezani članci

• Najmoćniji proizvođač zrakoplova: Airbus oder Boeing? Duel na nebu je odlučen
• Mogu li se Trumpu uskratiti privilegije bivših predsjednika?
• Bangladeš: Više od 50 ljudi poginulo od udara groma
• Preminula “gvozdena lejdi” Margaret Tačer
• Breedlove: Ruske postrojbe neće ući u istočnu Ukrajinu
• Ukrajina: Porošenko proglasio pobjedu

Prvi čovjek Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi najavio je prošlog tjedna veće tiskanje novca kako bi pomogao oporavak gospodarstva i ublažio probleme s državnim dugovima, jer niska inflacija u eurozoni od samo 0,5 posto i razmjerno snažan euro mogu dovesti u pitanje izlazak iz recesije.

– Upravno vijeće ESB-a spremno je upotrijebiti i raspoložive nekonvencionalne instrumente ako se ukaže potreba za još snažnije suzbijanje rizika od predugog razdoblja niske inflacije, kazao je Draghi. No, prema mišljenju komentatora, guverner ECB-a zapravo je odgodio akciju monetarnog popuštanja, zbog neslaganja među članicama eurozone. Draghi je potvrdio mjere koje je donio još u lipnju. To je spuštanje kamatne stope na povijesno niskih 0,15 posto i »kažnjavanje« poslovnih banaka negativnom kamatnom stopom od 0,1 posto, ako novac čuvaju u središnjoj banci.

Time ESB, sa sjedištem u Frankfurtu, želi potaknuti banke na veće kreditiranje gospodarstva. Štoviše, Draghi je za jesen najavio bankarima novu tranšu jeftinih kredita, u vrijednosti od čak tisuću milijarda eura. Ovaj put, bili bi to ciljani krediti (TLTRO) koje bi banke mogle koristiti pod uvjetom da ih prosljeđuju poduzećima. Sličnu tranšu kredita ESB je pokrenuo prije dvije i pol godine, uz kamate od jedan posto. No, banke su ih iskoristile uglavnom za dodatno kreditiranje prezaduženih država eurozone – i to po znatno višim, tržišnim kamatama.

Velika je novost da je Draghi najavio objavljivanje službenih bilješki sa sastanaka vodstva ESB-a, po uzoru na američku, britansku i japansku središnju banku. Sastanci vodstva održavat će se svakih šest tjedana, predstavnici nacionalnih središnjih banaka u vodstvu ESB-a češće će se rotirati, a bilješke objavljivati od početka iduće godine. Prema ocjeni Financial Timesa, to će javnosti otkriti kakve stavove zastupaju centralni bankari pojedinih članica eurozone. Drugim riječima, otkrit će podjele među njima.

Naime, mediteranske države smatraju da ESB premalo čini za poticanje gospodarstva, dok se Nijemci najčešće protive monetarnom popuštanju, obrazlažući to povijesnim njemačkim strahom od hiperinflacije. ESB je dosad izbjegavao objavljivati fonograme s internih sastanaka, jer se bojao da će to članove njegove uprave – kad budu izloženi očima javnosti – potaknuti na snažnije zagovaranje nacionalnih interesa.

novilist.hr