Parlamentarni izbori na Kosovu: Šaka božija

Povezani članci

• Gotovo tisuću Francuza sudjeluje u džihadu u Siriji i Iraku
• Pence negirao kandidaturu za predsjednika
• Erdogan odbacuje kompromitujuće snimke kao lažne
• Dvije žrtve uragana u Louisijani
• Pandemija kao portal u novi svet
• Tsipras poručio: Niko nema pravo da nam prijeti

Foto: AP

Ramuš Haradinaj želi da postane novi premijer Kosova. To bi bilo politički delikatno. Njemu se predbacuju ratni zločini – i kontakti sa organizovanim kriminalom.

Piše: Claus Hecking, spiegel.de

Ramuš Haradinaj ima dobre izglede. 48- godišnjak je prvi na listi „Ratnog bloka“. Tako list “Gazeta Expres” naziva alijansu trojice nekadašnjih komandanata pobunjeničkog pokreta UČK koji se u kosovskom ratu 1998./1999. borio za odvajanje od Jugoslavije i vlastitu državu. Sedmicama je savez Haradinijeve „Alijanse za budućnost“, „Demokratske partije Kosova“ koju vodi nekadašnji šef tajne službe Kadri Veseli i „Inicijative za Kosovo“ ranijeg vođe paravojnih snaga Fatmira Litmaja u svim anketama vodio sa značajnom prednošću.

Devet godina nakon odvajanja od Srbije na Kosovu vlada nezadovoljstvo. Više od 80 država, među njima i više članica EU i NATO, nisu još priznali mladu naciju. Konflikt između većinskih kosovskih Albanaca i srpske manjine na Kosovu nije riješen. I što je još gore: gospodarstvo se odavno ne razvija tako kako su se nadali. Korupcija, nepotizam i nezaposlenost opterećuju zemlju. „Veliki dio stanovništva ima osjećaj da žive bez perspektive“, kaže ekspert za Zapadni Balkan Dušan Reljić, koji je i voditelj briselskog biroa Instituta nauke i politike. „Upravo mlade i dobro obrazovane ljude to podstiče na odlazak u inostranstvo radi zaposlenja.” A mnogi od onih koji ostaju polažu nadu u radikale kao što je Haradinaj.

Ukoliko nekadašnji izbacivač pobjedi predstoji maloj balkanskoj zemlji nova zategnutost sa Srbijom. Veliki susjed je izdao međunarodnu potjernicu za Haradinajem. I dvojica drugih partijskih vođa „Ratnog bloka“ stoje već odavno pod sumnjom da su činili ratne zločine; oni to pobijaju. Ali čak i među njima Haradinaj je poseban slučaj. Ne bez razloga njegove pristalice nazivaju ga „Šaka božija“.

Pobjeda Haradinaja značila bi krizu u odnosima Prištine i Beograda

Bivši gerilac, koji je već jednom 2004./05. nekoliko sedmica bio premijer, morao je već dva puta odgovarati pred sudom u Hagu: optužen za zločine protiv čovječnosti. Optužba je glasila da je Haradinaj učestvovao u protjerivanju Srba i Roma i ubistvima i mučenju zatvorenih civila. Oba puta ga je sud oslobodio: zbog nedostatka čvrstih dokaza. Optužba navodi da su već u toku prvog procesa ubijena tri potencijalna svjedoka. Ostali svjedoci su povukli svoje izjave ili se iznenada nisu mogli više tačno sjetiti šta se dogodilo.

Uz to Haradinaj već dugo stoji pod sumnjom da je uključen u organizovani kriminal. Tako je njemačka obavještajna služba (BND) 2005. konstatovala da su političar i njegov klan upleteni u „cijeli spektar kriminalnih, političkih i vojnih aktivnosti“ na Kosovu, među ostalim u šverc droge i oružja. Međunarodna mirovna trupa KFOR je 2004. govorila o „najjačoj kriminalnoj organizaciji u regionu“ i izvještavala o trgovini prostitutkama. Haradinaj je sve optužbe uvijek odbacivao.

Početkom ove godine bilo mu je gusto. Na aerodrumu Basel – Mulhouse, gdje je on greškom prešao na francusku teritoriju, uhapsila ga je francuska policija na osnovu srpske potjernice. Međutim krajem aprila apelacioni sud u Colmaru odbio je zahtjev za izručenje i pustio ga da se vrati u svoju domovinu. Tamo su proslavljali to puštanje. Tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić ga je u međuvremenu označio kao „psa koji je osjetio miris ljudskog mesa i mora biti kažnjen da mu pjena bjesnila više ne bi dolazila na usta.“

Izbor Haradinaja izazvao bi krizu u odnosima Prištine i Beograda, koji do danas Kosovo posmatra kao otrgnutu provinciju. Prije četiri godine vlade obje države, koje žele i jedna i druga da pristupe EU, su, pod pritiskom EU i SAD, počele da normalizuju svoje odnose. Od tada stalno se sastaju njihovi vodeći političari i diplomate, često zajedno sa predstavnicima EU. Međutim u poslednje vrijeme množe se ispadi.

Haradinaj prijeti tvrdim postupcima prema srpskoj manjini.

Tako je Beograd u januaru poslao propagandni voz prema sjevernoj Mitrovici: srpskom dijelu podjeljenog kosovskog grada na čijem jugu žive Albanci. Voz je nosio natpis „Kosovo je Srbija.“ Tek kad je vlada u Prištini poslala specijalne jedinice na granicu Beograd je kratko prije toga zaustavio voz. U martu je predsjednik Kosova Hašim Tači najavio stvaranje vlastite armije – u krajnjem slučaju i protiv volje srpske manjine. Tek na pritisak SAD i EU ovaj plan je zasada zamrznut. Da sada je sigurnost mlade države granatirala zaštitna trupa KFOR koju vodi NATO.

Opet vrije na Balkanu: na Kosovu ali i u susjednim državama Makedoniji, Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori. Jedan razlog za to mogla bi biti geopolitička pomjeranja. Stara pobratim Srbije Rusija nastoje proširiti svoj uticaj na Balkanu. Pozicija SAD prema Zapadnom Balkanu pod Donaldom Trumpom nije do kraja jasna. A EU? Poslije referenduma o Brexitu ulazak ostalih država je vremenski znatno pomjeren. Sve to ne doprinosi smirivanju u regionu.

Sa Haradinajem će sve biti još lošije. Bivši pobunjenik je najavio da će kao premijer tvrdo postupati sa  srpskom manjinom na Kosovu. Zahtjeva od beogradskog vrha izvinjenje za srpske ratne zločine. “Prije nekoliko godina Zapad se oslanjao na ljude kao što je Haradinaj”, kaže poznavalac Balkana Reljić, koji sam ima srpsko porijeklo. “Sada ne znaju kako će ih se osloboditi.”

Međutim radikali još nisu pobijedili. Prema najnovijim anketama odstojanje prema vladajućoj Demokratskoj ligi se poslednjih dana smanjilo. A lijeva nacionalistička partija “Vetëvendosje” („Samoopredjeljenje“) koja propagira borbu protiv korupcije i nepotizma leži odmah iza njih. Moguće je da nekoliko hiljada glasova odluči o tome hoće li Zapadni Balkan opet postati bure baruta.