Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir ide borcima za zabranu atomskog naoružanja

Povezani članci

• Najmanje osam mrtvih u eksploziji kod univerziteta u Kabulu
• Lavrov: Ruski vazdušni napadi preokrenuli situaciju u Siriji
• Navalnom prijeti zatvor ako se vrati u Rusiju
• Bivši načelnik nelegalno doveo vodu do svoje kuće o trošku građana
• Makron zatražio od predsednika Kine da interveniše kod Putina
• U potrazi za jedinstvom: U Rimu se treba roditi nova EU27

Nagrada borcima protiv najgoreg oblika ratovanja

Kao i svake godine, prvog petka u oktobru, tačno u 11 sati se otvaraju vrata Nobelovog  instituta za mir u Oslu, da bi se svijetu saopštila vijest ko je laureat Nobelove nagrade za mir u godini koja ističe. Ove godine, tu ponekada kontroverznu nagradu,  je dobila organizacija ICAN, – Međunarodna kampanja za ukidanje atomskog oružja. To je saopštila Berit Reiss-Andersen, (Berit Rajs Andresen) predsjednica Norveškog komiteta za dodijelu Nobelove nagrade za mir!

 Organizacija dobiva Nobelovu nagradu za svoj posao i kampanju u postizanju Sporazuma za zabranu atomskog naoružavanja, kaže se u obrazloženju.

Živimo u svijetu kada je svakog dana sve aktuelnija opasnost za upotrebu atomskog naoružnaja sve veća. Pojedine zemlje stalno moderniziraju svoj arsenal atomskog naoružanja i time povećavaju opasnost za ugrožavanje mira u svijetu. Istovremeno, to dovodi do realne opasnosti da više zemalja nabavi atomsko naoružanje, za što je najbolji primjer Sjeverna Koreja. Atomsko naoružanje predstavlja trajnu opasnost za čovječanstvo i čitav život na svijetu. Kroz obavezujuće ugovore o zabrani mina i klasičnog naoružanja, upotrerbi biologijskog i  kemijskog naoružanja, pa je potreban isto tako obavezujući sporazum za zabranu i atmskog oružja. A najveći doprinos za postizanje i realizaciju takvog sporazuma daje upravo ogranziacija ICAN.

 Međunarodna organizacija za ukidanje atomskog naoružanja ICAN je formirana 2007. godine i danas ima podršku 270 partnerskih organizacija u 60 zemalja. Njihova najveća pobjeda je konačno odobravanje Sporazuma o zabrani atomskog oružja u Ujedinjenin nacijama, u julu ove godine, što su prihvatile 122 zemlje.

Zanimljivo je da Norveška kao država ne podržava ovaj dogovor. Norveška premijerka Erna Solberg je čestitala dobitnicma, ali je izjavila da Norveška nema namjeru da podrži ovaj aktuelni Sporazum. Na svojoj pres konferenciji, neposredno nakon obznanjivanja dobitnika ovogodišnje nagrade, Solberg je precizirala:

– Nećemo podržati ovaj Sporazum, jer on oslabljuje NATO! Sve dok postoje zemlje sa ovakvim naoružanjem, takvo isto naoružanje mora biti dostupno i NATO snagama. Istovrmeno, ona je naglasila da Norveška podržava intenciju da se svijet riješi atomskog naoružanja, ali ne na ovaj način. Dogovor u Ujedinjenim nacijama neće umanjiti svjetski aresanal niti za jedno oružje, podvukla je Solberg!

Ipak, neki komentatori smatraju dodjelu ovogodišnje nagrade organizaciji koja se bori za zabranu atomskog oružja neku vrstu šamara norveškoj politici, smatrajući je velikom kritikom za zemlje u NATO- savezu, pa tako i za samu Norvešku.

Ove godine je bilo kandidirano 318 pojedinaca i organizacija za ovu, ipak još uvijek, prestižnu nagradu. U samom procesu kandidiranja je bilo već prilično kontroverzi, jer je jedan od visoko rangiranih bio i Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif. Među kandidatima je bila i Frederica Morgerini, Visoka predstavnica EU.

Za tacno.net Fahro Konjhodžić