Ovako izgleda u trci za Bijelu kuću

Povezani članci

• Više od 70 žrtava požara u Bangladešu
• Iransko glasanje: Ajatolahova predizborna uputstva
• Broj poginulih u Turskoj i Siriji porastao na 7.826, stižu spasioci iz svih dijelova svijeta
• Zabranom na opoziciju
• TALIBANSKA OBEĆANJA: Sve su slagali, stanovništvo osuđeno na smrt od gladi
• Globalizacija u opasnosti: Logika trgovinskog rata započinje svoj vlastiti hod

Foto: spiegel.de

Joe Biden dominira u anketama. Ali uopšte nije sigurno da će on naslijediti predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Na koje brojeve treba paziti – i koje će savezne države biti važne.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Ljudi u SAD-u biraju 3. novembra novog predsjednika. Nosilac mandata Donald Trump od republikanaca bori se za drugi mandata; izazvan je od nekadašnjeg potpredsjednika Joa Bidena od demokrata.

Već tjednima Biden vodi u anketama širom zemlje. Analitičari podataka američke web stranice FiveThirtyEight sakupljaju rezultate mnogobrojnih anketnih instituta, vrijednuju ih na osnovu njihovog statističkog kvaliteta i prognoziraju ishod izbora. Prema tome Bidenova prednost pred Trumpom iznosi već mjesecima najmanje oko šest procentnih bodova.

Međutim, nacionalne ankete kazuju o vjerovatnom ishodu izbora manje nego što izgleda na prvi pogled. Jer Amerikanci ne biraju svoga predsjednika direktno nego odlučuju preko skupine takozvanog Electoral College. Ovaj gremijum koji se sastoji od 538 elektora glasat će sredinom decembra o predsjedniku.

Svaka savezna država šalje – prema broju stanovnika – između 3 i 55 elektora. Skoro svuda odlučuje princip Winner-takes-all: Elektori glasaju za kandidata koji je u njihovoj saveznoj državi dobio najviše glasova. Da li  je većina ogromna ili sasvim mala ne igra pritom nikakvu ulogu.

Ko želi znati kakva je stvarna situacija u trci između Trumpa i Bidena mora dakle pogledati na većinske odnose u saveznim državama.

U mnogim saveznim državama izbori važe kao praktično odlučeni: Ljudi tamo glasaju tradicionalno sa velikom većinom za kandidate jedne ili druge partije. Tako Biden vodi naprimjer u mnogoljudnim državama Kaliforniji (55 elektora) i New York (29) gdje demokrati redovito pobjeđuju na izborima. Trump leži, među ostalim, u državama sa republikanskim uticajem Tenesi (11), Alabama (9) i Kentaki (9) sa odstojanjem naprijed.

U drugim saveznim državama trka je neizvjesnija. Rezultati izbora tamo odlučit će se u velikoj mjeri preko odnosa snaga u Electoral College. Na nekim mjestima je ishod izbora potpuno otvoren.

U savezne države gdje će borbe biti posebno neizvjesne spadaju:

• Florida (29 elektora) i Ohajo (18) su klasične “Swing States”. Na proteklih šest predsjedničkih izbora ovdje je tri puta pobijedio demokratski kandidat i tri puta republikanski kandidat. I u 2020. očekuje se prema prognozama tijesna utrka.
• Teksas (38 elektora), Džordžija (16), Sjeverna Karolina (15) i Arizona (11) su već dugo vremena dominirane od republikanaca (dijelom sa izuzetcima na pojedinim izborima). Ovoga puta pobjeda Bidena nije isključena.

• U tri industrijski jake države Pensilavanija (20), Mičigen (16) i Viskonsin (10) Trump je 2016. ostvario prvu republikansku pobjedu nakon osamdesetih godina i time dobio odlučujuće elektore. Ovoga puta prognoze daju prednost Bidenu.

spiegel.de