Ostavka američkog ministra odbrane

Povezani članci

• Dogovor o čeliku i aluminijumu za kraj transatlantskog trgovinskog rata
• Rusija Zakladu Saharov proglasila ‘nepoželjnom’
• Varšava ulaže 14,5 milijardi dolara u kupovinu vojne opreme
• Izrael bombardovao Gazu nakon produženja primirja
• Napad na švedski model
• Raste broj žrtava u seriji eksplozija u Tajlandu

Ministar odbrane Sjedinjenih Država Jim Mattis (Džim Matis) podnio je ostavku koja će stupiti na snagu krajem februara, objavljeno je u Washingtonu.

Ostavka stiže dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump (Tramp) objavio da će sve američke trupe povući iz Sirije.

Mattis je kao razlog u pismu naveo razlike između njega i Trumpa, dok je američki predsjednik na Twitteru napisao “da je Mattis bio od velike pomoći u ubjeđivanju saveznika i drugih zemlja da plaćaju svoj dio vojnih obaveza”.

Trump nije imenovao njegovog nasljednika, ali je najavio da će novog ministra odbrane izabrati ubrzo.

U pismu ostavke Mattis je naveo da je “tretirao saveznike sa poštovanjem” i koristio “sva sredstava američke moći da osigura zajedničku odbranu”.

“Pošto imate pravo da imate sekretara odbrane čija su gledišta više saglasna sa Vašim o ovim i drugim pitanjima, vjerujem da je ispravno da podnesem ostavku”, naveo je general Mattis u pismu.

U srijedu je Trump objavio odluku o povlačenju 2.000 američkih vojnika iz Sirije, uz obrazloženje da je “Islamska država” poražena.

Vijest koja je dočekana sa oštrom kritikom, u suprotnosti je sa Mattisovom pozicijom o ratu u Siriji.

Svjetske agencije izvještavaju da su se Mattis i drugi savjetnici za nacionalnu sigurnost protivili toj odluci, uz ocjenu da je Rusiji, Iranu i Turskoj predata pobjeda.

Reuters citira neimenovanog zvaničnika Bijele kuće koji je rekao da je Mattis podnio ostavku tokom sastanka sa Trumpom, nakon što su dvojica američkih zvaničnika iskazali različita mišljenja o nekim pitanjima.

“Vjerujem da moramo biti rezolutni i neupitni u našem pristupu onim zemljama čiji se strateški interesi u sve većoj suprotnosti sa našim”, naveo je Mattis u pismu ostavke.

“Jasno je da Kina i Rusija, na primjer, žele da oblikuju svijet u skladu sa njihovim autoritarnim modelom, koristeći ovlasti veta nad drugim nacijama i njihovim ekonomskim, diplomatskim i bezbjednosnim odlukama da bi promovisali sopstvene interese na štetu svojih susjeda, Amerike i naših saveznika”, precizirao je.

Mattis je posljednji u nizu visokih zvaničnika Trumpove administracije koji odlazi zbog manje-više otvorenog neslaganja sa američkim predsjednikom.

Jim Mattis (68) je general-marinac sa četiri zvjezdice i četrdeset godina karijere, a u prvoj reakciji demokrata na njegovu ostavku, liderka manjine u Predstavničkom domu Nancy Pelosi (Nensi) je kritikovala predsjednika Trumpa zbog povlačenja trupa iz Sirije bez konsultaovanja sa Mattisom.

“Mislim da svi u ovoj zemlji treba da pročitaju njegovo pismo ostavke”, rekla je Pelosi.

Istovremeno, SAD pravi planov o povlačenju polovine od 14.000 svojih vojnika koji služe u Avganistanu, navode američki zvaničnici. To je oštra promena u Trumpovoj politici s ciljem da primora talibane da prihvate pregovore poslije više od 17 godina ratovanja, navodi AP.

Neimenovani američki zvaničnik je rekao da bi vojnici mogli da budu povučeni do ljeta, ali da konačna odluka nije donesena. Nije preciziran ni tačan broj vojnika koji bi trebalo da bude povučen iz Avganistana, ali je navedeno da bi moglo biti izmješteno do polovine ukupnog kontigenta.

Trump je dugo bio za povlačenje vojnika iz Avganistana, ali ga je dosadašnji ministar odbrane ubijedio da treba da ostanu i vrše pritisak na talibane i bore se protiv ekstremista “Islamske države”.