Oprezan optimizam nakon dogovora o ublažavanju ukrajinske krize

Povezani članci

• Rusija će moći da odbacuje presude međunarodnih sudova
• Trump, Putin i pitanje Crne Gore
• Dvoje umrlo, 29 zaraženo u Italiji od posljedica Koronavirusa
• Krizni razgovori u Beču za spašavanje nuklearnog sporazuma sa Iranom
• Milion ljudi na ulicama Barcelone: Želimo jedinstvenu Španiju
• Novi Zeland: Raste broj žrtava terorističkog napada na džamije

Američki predsjednik Barack Obama izrazio je” oprezan optimizam” oko sporazuma o koracima ka ublažavanju krize u Ukrajini, koji su u četvrtak u Ženevi postigli šefovi diplomatija Ukrajine, Rusije, SAD i EU.

Bijela kuća saopštila je da su se Obama i njemačkom kancelarkom Angela Merkel tokom telefonskog razgovora složili da su spremni kazniti Rusiju ukoliko kriza na istoku Ukrajine ne bude u kratkom roku zaustavljena.

Nakon ženevskih pregovora koji su u trajali oko sedam sati, u zajedničkom saopštenju navedeno je da se od strana u konfliktu traži da obustave nasilje, zastrašivanje i provokacije.

Šefovi diplomatija pozvali su na razoružavanje svih nelegalno naoružanih grupa, vraćanje nezakonito zauzetih objekata pod kontrolu ukrajinskih vlasti, te oslobađanje ulica i drugih javnih mjesta u ukrajinskim gradovima.

Sporazumom je predviđena amnestija za demonstrante, ali ne i za one demonstrante za koje bude utvrđeno da su počinili najteže zločine.

Sporazum predviđa da se Kijev angažuje na izmjenama Ustava, a da prenos više ovlaštenja centralne vlasti na regionalne uprave mora biti transparentan i odgovoran i da mora obuhvatiti široki nacionalni dijalog.

Posmatrači OSCE-a trebaju pomoći ukrajinskim vlastima i lokalnim zajednicama da se usklade sa ciljevima navedenim u sporazumu.

Šef ukrajinske diplomatije Andrej Deščicja izjavio je da je postignuti dogovor test za Rusiju, te da će naredni dani biti ključni u postizanju stvarnog napretka, što je istakao i američki državni sekretar Džon Keri.

“Jasno sam rekao ruskom ministru inostranih poslova Lavrovu – ukoliko ne budemo mogli da primetimo napredak u neposrednim naporima da se omogući sprovođenje principa dogovora tokom ovog vikenda, nećemo imati drugog izbora osim da uvedimo dodatne kaznene mjere Rusiji”, rekao je Keri nakon sastanka.

Zvaničnici ističu da su ukrajinske vlasti prihvatile da daju amnestiju demonstrantima koji su ilegalno okupirali zgrade, osim onima koji su odgovorni za krivična djela.

Rusija ne namjerava da pošalje trupe u Ukrajinu, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov novinarima u Ženevi.

“Pozivamo specijalnu posmatračku misiju OEBS-a da preuzme vodeću ulogu u skladu sa svojim mandatom u pružanju pomoći Ukrajincima, vlastima u Kijevu i lokalnim čelnicima u sprovođenju mera smanjivanja tenzija u Ukrajini”, naveo je Lavrov.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je u godišnjem razgovoru s građanima koji su prenijeli državni elektronski mediji, odbacio kao “koještarije” tvrdnje da su ruski vojnici ili agenti involvirani u nemire u istočnoj Ukrajini, ali je po prvi put priznao da su ruske snage djelovale na Krimu što je do sada negirao.

Istovremeno je pokušao da održi lekciju kijevskim zvaničnicima o tome kako guraju zemlju u ambis:

“Oni su otišli tako daleko da šalju tenkove i vojnu avijaciju protiv civila. Ovo je još jedan veoma ozbiljan zločin koji su počinile kijevske vlasti”, rekao je Putin.

U moru već dobro znanih opravdanja Kremlja za potkopavanje suvereniteta susjedne Ukrajine, od učestalih pokušaja poređenja prilika na prostoriju bivše Jugoslavije sa navodnim nastojanjima da se rasparča Rusija, ipak se provuklo i jedno priznanje o prisustvu ruskih vojnih snaga tokom okupacije Krima, što je zvanična Moskva uporno poricala:

“Naravno, pripadnici naših snaga stajali su iza jedinica samoodbrane Krima. Ponašali su profesionalno i odlučno. Nije bilo drugog načina da se sprovede referendum, otvoreno, pošteno, dostojanstveno, i da im se pomogne da izraze svoj stav”, kazao je Putin.

slobodnaevropa.org