Okupljanje za mir: Afganistanke izazvale talibane

Povezani članci

• Dogovor u svađi oko budžeta: evropska bolest USA
• Biden opet vodi izbornu kampanju: „Vrijeme je da nam vratimo našu demokratiju“
• Indonezijski Boeing sa 189 ljudi pao u more kod Jave
• Nasilnik koji je ubio trojicu policajaca u Francuskoj pronađen mrtav
• Velika sudska pobeda Googlea nad Oracleom u sporu oko autorskih prava
• Tramp smenio državnu tužiteljku Seli Jejts

Napisao: Frud Bezhan prema izvještaju Mohammada Ilyas Dayee (priredila: Asja Hafner)

​Kial Bibi je izgubila petoro djece i muža zbog ratnih pustošenja u afganistanskoj južnoj provinciji Helmand, jakom uporištu Talibana, poprištu smrtonosnih napada militanata i krvavih okršaja s vladinim snagama koji traju već godinama.

“Hoćemo da ovo nasilje prestane”, govori starija žena Bibi, u naguranom šatoru razapetom u glavnom gradu provincije Laškar Gahuu, gdje su se okupile hiljade žena kako bi protestovale protiv napada talibana i potakle ovu militantnu grupu da okonča svoju pobunu protiv vlade koja traje punih 16 godina.

“Zahtijevamo da talibani i vlada rade zajedno kako bi se postigao mir”, kaže Bibi dok čuči u šatoru okružena desetinom žena i djece. “Za ime Boga, molim vas zaustavite ovo.”

Protesti žena su dio tzv. Narodnog pokreta koji je privukao na stotine ljudi iz Helmanda, provincije u kojoj se proizvodi opijum i gdje talibani kontrolišu velike dijelove teritorije. Žene su podigle svoje šatore pored sjedeljki koje su organizovali lokalni muškarci.

Učešće žena u ovakvim dešavanjima nije uobičajeno za južni Afganistan, konzervativnu regiju kojom dominira pleme Paštun i gdje žene imaju vrlo ograničenu ulogu u javnom životu.

Sjedeljke su sazvane i pokret je oformljen nakon što je automobil pun eksploziva raznesen ispred sportskog stadiona u Laškar Gahu dok su gledaoci napuštali rvački meč. Tada je ubjeno 16, a ranjeno 40 ljudi, prema izvještaju lokalnih vlasti svi su bili civili. Niko nije preuzeo odgovornost za napad 23. marta, iako mnogi sumnjaju na talibane.

Ovaj smrtonosni napad potaknuo je grupne pritužbe među stanovnicima Helmanda. “Mnoge žene koje su došle ovdje da protestuju, izgubile su muževe, braću i sinove”, kaže Husnija Ehsas, organizatorica ženskih sjedeljki. “Ne želimo da i druge žene iskuse bol i patnju kroz koje smo mi prošle.”

Civili podnose najveći teret rata u Afganistanu. Prema godišnjem izvještaju pomoćne misije UN-a u Afganistanu najmanje 3.438 civila je ubijeno a 7.015 je povrijeđeno u sukobima tokom 2017. godine.

Marš za mir

Učesnici protesta su najavili planove za održavanje marša za mir od Laškar Gaha do Musa Kala, distrikta koji kontrolišu talibani, kako bi zahtijevali okončanje rata.

Ovi planovi su izazvali reakcije talibana koji su preko svog glasnogovornika Kari Jusufa Ahmadija u izjavi od 28. marta urgirali na učesnike protesta da demonstriraju ispred baza SAD-a kako bi se okončala “trenutna okupacija”.

U izjavi se nadalje upozoravaju učesnici protesta da su Talibani bili “ozbiljno zabrinuti da će neprijateljski krugovi zloupotrijebiti vaša imena”.

“Ne daj Bože, ako se nešto desi onda će odgovornost bit prebačena na vaša pleća zato što shvatate da smo u ratu, suočavamo se s različitim neprijateljskim zavjerama i bit ćemo prisiljeni da preduzmemo ozbiljne korake s ciljem njihove neutralizacije.”

Planirani marš za mir isprva je bio zakazan za 29. mart, ali je otkazan zbog zabrinutosti za sigurnost učesnika protesta i nedovoljnih potvrda da Vlada neće intervenisati.

Protesti u Helmandu došli su poslije napora afganistanske vlade i međunarodnih saveznika da dovedu talibane za pregovarački sto.

U februaru 2018., predsjednik Ašraf Gani je ponudio talibanima mogućnost da se organizuju kao politička partija i rekao da će raditi na tome da se povuku sankcije za ovu militantntnu grupu, pored drugih inicijativa, ako se pridruže vladi u mirovnim pregovorima kako bi se zaustavio rat.

Zauzvrat, militanti bi morali priznati vladu u Kabulu i poštovati vladavinu zakona. Talibani još nisu u potpunosti odbili Ganijevu ponudu o mirovnim pregovorima bez prethodnih uslova ali insistiraju na tome da hoće da pregovaraju sa Sjedinjenim državama, koje nazivaju “strana okupaciona sila”. Talibani takođe kažu da se NATO snage moraju povući prije nego pregovori uopšte mogu da počnu.

Za mnoge stanovnike Helmanda, kraj decenija sukoba ne dolazi dovoljno brzo. “Ja sam na čelu četrnaestočlane porodice”, kaže jedna od učesnica protesta u Laškar Gahu koja je željela da njeno ime ostane anonimno. “Imam snahe, ali nemam sinove. Za ime Boga, zaustavite ovaj rat.”

RSE