Obama i Putin razgovarali o Ukrajini, razlike ostale

Povezani članci

• Da li će doseljenici spasiti ekonomike koje stare? Reakcije su razne
• U pucnjavi u sinagogi u Pitsburgu ubijeno 11 ljudi
• ‘Digitalni novčanici’ za članice EU do kraja 2022.
• Varšava: Samit inicijative Tri mora, Tramp počasni gost
• Evropljani ne žele da ratuju za saveznike
• Političari i aktivisti traže ostavku predsjednika Alžira

Američki predsjednik Barack Obama i ruski šef države Vladimir Putin razgovarali su po drugi put u posljednjih šest dana o krizi u Ukrajini.

Piše: Lejla Sarić RSE

Obama je u telefonskom razgovoru ponovio da je ruska akcija na Krimu kršenje ukrajinskog suverentiteta, dok je Putin rekao da su kijevske nove vlasti nametnule ‘apsolutno nelegitimne odluke o istočnom, jugoistočnom i krimskom regionu”.

Obama je naveo uslove diplomatskog rješenja krize, koju SAD promovišu, a podrazumijevaju da Rusija povuče trupe iz baza na Krimu, dozvoli međunarodnim posmatračima da osiguraju poštivanje prava Rusa na Krimu i pristane na direktne razgovore sa ukrajinskim vlastima.

U jednosatnom razgovoru Obama je apelovao na Putina da prihvati uslove mogućeg diplomatskog rješenja krize, koja je uzrokovala najveću napetostu o odnosima Rusije i SAD-a od kraja Hladnog rata.

Putin je oštro branio ruske poteze u Ukrajini, zemlji koju naziva “bratskom nacijom”, navodeči da Moskva ne stoji iza okupiranja Krima, na kojem je inače stacionirana Ruska crnomorska flota.

On je odbio zapadne optužbe da njegove trupe drže pod opsadom zgrade administracije ne Krimu, te ponovo u stvrdio da su naoružani muškarci članovi samoorganizovanih jedinica.

Putin je naveo da je Rusija voljna sarađivati sa zapadnim snagama, ali da bilo kakvo rješenje krize mora biti bazirano na sporazumu svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i opozicije od 21. februara, koji je uključivao usvajanje zakona o reaktiviranju Ustava iz 2004. godine.

Putin se složio sa Obamom da ministar vanskih poslova Sergei Lavrov i američki državni sekretarJohn Kerry nastave intezivne kontakte oko rješenja ukrajinske krize.

U petak je objavljeno da su holandske vlasti blokirale bankarske račune na kojima se nalazi više stotina miliona eura koji pripadaju Ukrajincima kojima je EU uvela sankcije.

Holandski ministar finansija Jeroen Dijselblom (Jeroen Dijsselbloem) izjavio je lokalnim medijima da je riječ o ukrajinskim biznismenima koji pokušavaju da povuku novac investiran u finansijske institucije u Holandiji.

Referendum

Parlament na Krimu zatražio je u četvrtak od Moskve da razmotri pripajanje ovog ukrajinskog poluotoka Rusiji, a referendum o tome najavljen za 16. mart.

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će sa Vijećem za sigurnost razmotriti zahtjev Krima da se priključi Rusiji.

SAD i njemačka kancelarka Angela Merkel saopštili su da je referendum “nelegalan”.

Interpol je u četvrtak dobio zahtjev ukrajinske Vlade za hapšenjem svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča koji je optužen po više tačaka, uključujući zloupotrebu vlasti i ubistvo.

Premijer prelazne vlade Ukrajine Arsenij Jacenjukrekao je da takozvani referendum na Krimu nije legalana i da će ukrajinske oružane snage reagovati ako se ruska vojna intervencija proširi dublje na teritoriju Ukrajine.

“U ovim teškim momentima NATO stoji uz Ukrajinu, njen suverenitet, integritet i osnovne principe međunarodnog prava,” kazao je generalni sekretar Alijanse Anders Fogh Rasmussen.