Novi poljski zakon o ruskom uticaju i ‘lov na vještice’ u izbornoj godini

Povezani članci

• Venecuela ponovo u mraku, vlast tvrdi da je to “elektromagnetni napad”
• U SAD odobrena prva COVID-19 vakcina za djecu od 5 do 11 godina
• Međunarodni krivični sud pokreće istragu o ratnim zločinima u Ukrajini
• Ususret škotskom referendumu: Velika Britanija na rubu raspada
• Jurij Šeljaženko: Treba nam nenasilno globalno upravljanje
• Hiljade Čileanaca marširalo zahtevajući bolje socijalne usluge

foto: arhiva

Poljski parlament je tijesnom većinom usvojio kontroverzni zakon koji je predložila desničarska vladajuća stranka o osnivanju komisije za istraživanje ruskog političkog uticaja u zemlji.

Dok stručnjaci navode kako je zakon neustavan, opozicija tvrdi da je posrijedi politički lov na vještice koji bi joj mogao nauditi prije parlamentarnih izbora ove jeseni, pišu svjetski mediji.

‘Ustavni državni udar’

Poljski zastupnici usvojili su u petak (26. maja) zakon o osnivanju komisije za ispitivanje ruskog uticaja u zemlji, javio je Rojters (Reuters), dodajući da je prijedlog usvojen većinom glasova od 234 prema 219, uz jedan suzdržan.

Vladajući konzervativci Pravo i pravda (PiS) smatraju da je liberalna opoziciona stranka Građanska platforma (PO) dopustila Poljskoj da postane opasno zavisna o ruskim fosilnim gorivima dok je PO bio u vladi od 2007. do 2015., postavljajući pitanja jesu li članovi PO-a bili pod uticajem Moskve.

S druge strane, Građanska platforma odbacuje ovu kritiku dok su opozicionari nacrt nazvali “Lex Tusk” uz tvrdnje da je cilj zakona da se lider PO-a i bivši premijer Donald Tusk ukloni s političke scene prije jesenjih izbora.

“Želimo da zakon o komisiji za ispitivanje ruskih uticaja stupi na snagu i da komisija može raditi”, rekao je 25. maja glasnogovornik PiS-a Rafal Bohenek (Bochenek). “Ako Donald Tusk ima nešto na savjesti… trebao bi se plašiti.”

Kontroverzni zakon kritičari ocjenjuju kao pokušaj vlasti da političare pretvori u suce, dok ga opozicija osuđuje kao “ustavni državni udar”, ukazuje Agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Devet članova novog tijela, koje će imenovati Donji dom poljskog parlamenta, odlučit će jesu li pojedinci koje istražuje podlegli ruskom uticaju u periodu između 2007. i 2022. godine i izreći oštre kazne.

Vlada nije osigurala nikakav žalbeni postupak za ljude proglašene krivima koji bi, naglašava AFP, mogli dobiti 10-godišnju zabranu obavljanja funkcija povezanih s javnim finansijama i povjerljivim informacijama.

Šefa komisije imenovat će premijer Mateuš Moravjecki (Mateusz Morawiecki), dok njeni članovi neće snositi odgovornost za svoje odluke.

Kritičari zakona kažu da komisija potkopava podjelu vlasti – načelo da su zakonodavna i pravosudna tijela odvojena i nezavisna jedno o drugom. Zapravo, naglašava Frans pres, politički imenovani članovi su i tužioci i suci u predmetima kojima će se baviti.

Opozicija, koja odbija da učestvuje u komisiji, tvrdi da je zakon osmišljen kako bi spriječio opozicionare da preuzmu funkcije ako na parlamentarnim izborima pobijede vladajuću nacionalističku stranku Pravo i pravda.

Zakon je početkom maja odbacio Senat pod kontrolom opozicije, ali je odobren nakon drugog čitanja u Donjem domu. Pojedini senatori su osudili nacrt zakona kao “lov na vještice” i rekli da zakon poništava principe zapadne civilizacije te da će komisija biti “marionetski sud”.

Dudin potpis

Saradnici poljskog predsjednika Andržeja Dude (Andrzej Duda) rekli su 27. maja da su njegovi stručnjaci započeli analizu kontroverznog zakona o navodnom uticaju Rusije u Poljskoj, prije njegove odluke o tome hoće li ga potpisati, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).

Zakon ne može stupiti na snagu bez Dudinog odobrenja, koje treba dati u roku od 21 dan. Duda može potpisati zakon, staviti veto na njega ili ga poslati Ustavnom sudu na provjeru da li je u skladu s poljskim Ustavom.

Duda je na predsjedničkim izborima 2015. pobijedio kao kandidat Prava i pravde, a tokom prvog petogodišnjeg mandata je, ukazuje AP, donosio odluke u skladu s politikom vladajuće stranke.

Međutim, nedavno je doveo u pitanje neke zakone koje je predložila stranka i uputio neke nacrte zakona Ustavnom sudu ili stavio veto na njih, kao u slučaju zakona o vlasništvu nad medijima iz 2021.

Jedan od Dudinih pomoćnika, Lukaš Zepecki (Lukasz Rzepecki) je potvrdio su “počele prve analize” zakona i da će se on pažljivo razmotriti i “analizirati s pravne tačke gledišta, ali i u odnosu na trenutnu političku situaciju”.

Najmoćniji poljski političar, lider vladajuće stranke Jaroslav Kačinjski (Jaroslaw Kaczynski), rekao je da neće uticati na Dudinu odluku, ali se “tiho nada” da će potpisati zakon.

Visoki ulozi na predstojećim izborima

Dok opozicija u Poljskoj tvrdi kako će vlada, upletena u bitku s Evropskom komisijom zbog optužbi da je unazadila vladavinu prava i demokratiju, upotrijebiti novi zakon kao oruđe protiv svojih političkih neprijatelja, vlada je ustrajna u tome da zakon nema skriveni motiv, napisao je Politiko (Politico).

“Želio bih da svi Poljaci budu svjesni da će (…) osnivanje ove komisije potvrditi ruski uticaj u poljskoj privredi, posebno u energetskom sektoru”, rekao je premijer Moravjecki, dodajući da je ubijeđen da nacrt zakona nije neustavan, što je stav koji ne dijele mnogi pravni stručnjaci.

Međutim, opozicija sumnja da je zakon usmjeren na eliminaciju Donalda Tuska iz politike baš u trenutku kada se zemlja sprema za izbore na kojima je, prema anketi Politika, PiS malo iza ujedinjene opozicije.

Tusk je, ističe briselski portal, glasanje u poljskom parlamentu posmatrao s galerije dok je kasnije osudio ishod rekavši kako su “kukavice u parlamentu glasale za komisiju koja će eliminisati njihovog najopasnijeg neprijatelja”.

Ulozi na predstojećim izborima su vrlo visoki, ukazuje Politiko i dodaje kako opozicija upozorava da bi se Poljska mogla pretvoriti u autoritarnu državu ako PiS osvoji treći mandat bez presedana, te je obećala da će istražiti i procesuirati sve koji su umiješani u brojne skandale koji su uzburkali vladu.

PiS se nada da će izborna pobjeda trajno učvrstiti njene radikalne političke i pravne promjene, naglasio je Politiko, ukazujući na nedavnu izjavu Kačinjskog, lidera PiS-a i de facto vladara Poljske: “Ne možemo dopustiti da patriotski tabor izgubi ove izbore”.

Optužbe nakon avionske nesreće

Odobravajući zakon o uspostavljanju komisije koja bi mogla ciljati na opozicionog lidera Donalda Tuska, započela je žestoka politička bitka u Poljskoj na kojima vladajuća stranka PiS rizikuje da izgubi vlast, piše Blumberg (Bloomberg) ističući kako Jaroslav Kačinjski zapravo godinama optužuje Tuska da je u vrijeme premijerskog mandata tolerisao ruski uticaj.

Optužbe Kačinjskog, koje su na neki način obilježile poljsku politiku posljednje decenije, započele su nakon avionske nesreće 2010. u kojoj je poginuo brat blizanac i tadašnji predsjednik Poljske, Leh Kačinjski (Lech Kaczynski) kao i 95 visokih poljskih zvaničnika.

Za okolnosti nesreće, piše Blumberg, lider PiS-a je podržavao teoriju u koju vjeruju njegove pristalice a koja zapravo okrivljuje tadašnjeg premijera Tuska za tragediju kroz administrativne greške.

Nezavisni istražioci su utvrdili da se nesreća dogodila greškom pilota tokom slijetanja u gustoj magli u zapadnom ruskom gradu Smolensku.

Za vrijeme svog mandata, Tusk je pozvan tri puta u Briselu da odgovara na pitanja u istragama povezanim s nesrećom i bio je podvrgnut višesatnom svjedočenju.

Jedna istraga je, naglašava Blumberg, istraživala kontakte između poljske vojne kontraobavještajne službe i ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB).

RSE