Njemačku preuzima tzv. “Jamajka koalicija”: Veliki izazov za Merkel nakon povijesno lošeg rezultata

Povezani članci

• Italija: Pokrenuta obimna protivteroristička operacija
• SAD će evakuirati oko 100.000 Afganistanaca koji su pomagali njihovoj vojsci
• Prvi potezi Tsiprasa šokirali Nijemce: Počast žrtvama nacizma i primanje ruskog veleposlanika
• Ban Ki-moon osudio nasilje u Siriji
• EU priprema novu pomoć od 500 miliona eura za izbjeglice u Turskoj
• Donosili su odluke bez nas, idemo dalje bez njih

Oslabljena najlošijim rezultatom svoje stranke od 1949. i suočena s novim političkim spektrom u kojem veći broj stranaka, među kojima je i ekstremno desna, ulaze u parlament, njemačka kancelarka Angela Merkel možda će biti prisiljena napustiti planove o preobrazbi Europe, koje je kovala zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Konzervativci Angele Merkel osvojili su pojedinačno najveći broj glasova na njemačkim izborima u nedjelju te će ona poslije njih krenuti sa svojim četvrtim mandatom na mjestu kancelarke, no ostvareni rezultat najlošiji je po konzervativce od drugog svjetskog rata i Merkel će biti prisiljena najvjerojatnije ući u tročlanu koaliciju s liberalima iz FPD-a i Zelenima.

U svom novom mandatu suočit će se, međutim, i s novom oporbenom snagom u parlamentu, Alternativom za Njemačku (AfD), euroskeptičnom i protuimigrantski orijentiranom strankom, koja se stavila na čelo prosvjeda protiv priljeva migranata što su, uz blagoslov Angele Merkel, stigli 2015. u Njemačku.

AfD po prognozama osvaja oko 13 posto glasova i po prvi put jedna ekstremno desna stranka ulazi nakon drugog svjetskog rata u njemački parlament.
Sve to biti će nešto posve novo za kancelarku koja se tijekom svoje 12-ogodišnje vladavine već navikla na prijaznu koaliciju i bezubu oporbu u Bundestagu.

»Po mome mišljenju, reforma euro zone najvažnije je vanjskopolitičko pitanje koje stoji pred novom vladom«, kaže Thomas Kleine-Brockhoff, koji vodi berlinski ured instituta German Marshall Fond.

No on predviđa da će se tzv. Jamajka koalicija, nazvana tako po bojama jamajčanske zastave koje su istodobno i boje Merkeličinih konzervativaca, liberala i Zelenih, crne, žute i zelene, sporiti oko toga pitanja.

Iako su Zeleni u nedjelju kazali da je »jača Europa« prioritet njihove stranke, liberali FPD-a protive se daljnjim integrativnim koracima na europskoj razini.
Biti će tu stranka koja će govoriti ‘ne’, druga koja će govoriti ‘da’ i oprezna kancelarka, a to nisu idealni uvjeti za francusko-njemačko zajedničko djelovanje, smatra ovaj analitičar.

Macron je u Francuskoj i dobio izbore na krilima obećanja o »ponovnom pokretanju Europe«, zajedno s Njemačkom, nakon godina gospodarske i financijske krize i novog šoka kojega je izazvao najavljeni britanski izlazak iz EU.

Macron, koji bi trebao svoje ideje predstaviti u utorak na pariškom sveučilištu Sorbonni, založio se za zajedničkog ministra financija i proračun bloka koji ima zajedničku europsku valutu, a to su ideje koje je na uvjetan način poduprla i kancelarka Merkel, unatoč jakom skepticizmu unutar njezine stranke.

No, s FDP-om kao partnerom i AfD-om koji će se glasno protiviti u parlamentu perspektiva pridobivanja nove koalicije i šire javnosti za dublju europsku integraciju čini se daleko izazovnija.

U svom izbornom programu FDP se zalaže za postupan izlazak iz europskog fonda za spašavanje (ESM) te za promjene europskih ugovora koje bi dopustile zemljama da napuste euro zonu. Njihov mladi čelnik Christian Lindner otvoreno je tijekom kampanje pozivao Grčku da se vrati drahmi kao valuti.

»Kad je riječ o Europi, FDP nije tako daleko od AfD-a po nekim pitanjima. Budu li primijenjene sve njihove ideje ponovno ćemo biti uvučeni u krizu eura«, ocjenjuje zastupnica Zelenih Franziska Brantner.

No, FPD neće biti jedini težak saveznik u Merkeličinoj vjerojatnoj koaliciji. Tu je i njezina bavarska sestrinska stranka CSU, Kršćansko-socijalna unija, koju bi uspjeh AfD-a mogao gurnuti jače udesno uoči pokrajinskih izbora iduće godine, nakon što ju je već ta stranka gurnula u stranu i nametnula se tijekom izbjegličke krize.

Ponovno osvajanje birača koji su prešli pod okrilje AfD-a moglo bi postati jedan od glavnih prioriteta Merkeličina konzervativnog bloka u iduće četiri godine.

novilist.hr